Zašto se u carskoj Rusiji na optuženičkoj klupi našlo jedno zvono? Kako se na izvanbračna zastranjenja gledalo u antičkom Rimu? Koji je nogometaš u finalu svjetskih prvenstava igrao s dvije različite reprezentacije? Uživajte u neobičnim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Samodopadan, brezobziran, okrutan, željan moći i slave, engleski kralja Henrika VIII. (1491. – 1547.) bio je tipičan renesansni vladar. Osim što je narodu nametnuo teške porezne terete, protiv njega nisu smjeli niti zucnuti. Primjerice, predviđanje datuma kraljeve smrti proglasio je zločinom, i to onim koji se kažnjavao – smrću!
4. Talijanski slikar, kipar, graditelj, inženjer i pisac Leonardo da Vinci (1452. – 1519.), možda najpotpunije utjelovljenje svestrana renesanskog duha, bio je prvi koji je zaključio da je ljudska kralješnica zakrivljena. Prije toga, i najugledniji znanstvenici pretpostavljali su da je ravna poput šipke.
5. Ambra, sivosmeđa kruta tvar opojna mirisa, koja se dobiva iz žučnog sekreta glavate ulješure, koristi se od davnina. Mogu se pronaći zapisi i do tisuću godina prije Krista, u kojima se vidi da je ova sivkasta tvar upotrebljavana kao lijek protiv bolove ili pak kao začin. U parfemskoj industriji intenzivno se koristi i danas ali su, zbog visoke cijene i ograničenja u lovu na kitove, uvedene zamjene dobivene iz biljaka koje posjeduju ambrein.
6. U antičkom Rimu, brakovi nisu bili zajednice ravnopravnih partnera. Dok se od žena očekivalo da rađaju sinove, slušaju muževe i budu im vjerne, njihove gore polovice slobodno su smjele švrljati sa strane. No, ne baš sa svima: dopuštene izvanbračne partnerice bile su prostitutke, konkubine i robinje!
7. Luis Monti (1901. – 1983.) jedini je nogometaš u povijesti koji je s dvije različite reprezentacije igrao u finalu svjetskih prvenstava. Godine 1930., u Urugvaju, nastupio je za Argentinu, koja je u finalu poražena od domaćina, a četiri godine kasnije, u Italiji, igrao je za domaćina koji je slavio 2:1 protiv Čehoslovačke.
8. U razdoblju hladnog rata, stvorene su neke od najdomišljatijih špijunskih naprava u povijesti. Fotoaparat ušiven u kaput, koji se aktivira pritiskom na gumb; naočale sa skrivenim cijanidom, za slučaj da špijun padne u neprijateljske ruke; ruž iz kojeg špijunka može ispaliti jedan ali vrijedan metak na neprijatelja; kišobran s otrovnim vrhom; dresirani golubovi oboružani minijaturnim kamerama; eksplozivi i prislušni uređaji skriveni u pljoskama, potplatima cipela, kutijama cigareta ili zubnim plombama samo su neki od njih.
Piše: Lucija Kapural
