Nekog smijeh usrećuje, a nekog sprema pod “ledinu”

Smrt od smijeha se događa rijetko, ali se događa. Smatra se da u svemu treba biti umjeren pa tako i u smijehu, jer pretjerivanje u bilo kojem obliku nije poželjno.

Glavni junak grčki filozof

Ovakvi načini umiranja zabilježeni su višekratno kroz povijest. To je rijedak oblik smrti pri čemu smijanje može uzrokovati napad astme, srčani zastoj, gušenje, ili primjerice sinkopu. Jedan takav slučaj zabilježen je u drugoj polovici 3. st. pr. Kr. i vezan je uz stoičkog filozofa Chrysippusa, koji je umro u svojoj 73-oj godini.
Ovaj se grčki filozof rodio u prvoj polovici 3. stoljeća pr. Kr. u vrlo bogatoj obitelji u blizini današnjeg grada Mersine, na jugoistoku Turske. Kasnije se preselio u Atenu, gdje je izučavao etiku i logiku, koje su bile u središtu zanimanja stoičke filozofije. Iza sebe je ostavio veći broj pisanih dijela, odnosno raspolažemo s podacima da ih je napisao, ali ništa od toga do danas nije sačuvano. Kao stoik bio je više zainteresiran za introspekciju negoli za vanjski svijet. Zagovornici ove filozofije su smatrali da se istinska sreća i sloboda može postići ukoliko čovjek ne robuje izvanjskom svijetu i zadrži svoj nutarnji mir.

Je li zaista umro od smijeha?


Sada dolazimo do ključnog pitanja kako je ovaj filozof uistinu umro. Postoje dvije verzije njegove smrti, a koja je vjerojatnija prosudite sami. Obje verzije donosi Diogen Laertije koji navodi prema prvoj varijanti da je popio nerazrijeđeno vino i umro, a prema drugoj da je život završio tijekom olimpijade koja se održavala pred kraj 3. st. pr. Kr. Navodno je tada ugledao magarca koji jede njegove smokve te je uzviknuo: “Sad daj magarcu čisto vino da zalije smokve!” Nakon toga se navodno počeo tako nekontrolirano smijati, a zatim tresti te mu je pjena krenula izlaziti na usta, ubrzo je izgubio svijest i umro.

Šala nas na prvu nije nasmijala!

Ono što ćete se vjerojatno pitati je, što je u tome svemu smiješno? Na prvi pogled nismo ni mi bili sigurni, što je tu tako urnebesno. No, da se razumijemo humor različitih kultura potrebno je smjestiti u odgovarajući kontekst. Smokve su ljudska hrana, a životinje koje jede ljudsku hranu mogu i piti kao ljudi. Smatra se da su smokve u to vrijeme, bile na visokoj cijeni poput današnjeg kavijara. Osim toga kako se vino pilo obično razrijeđeno, prijedlog da magarac “zalije” smokve s čistim vinom, pojačavalo je dozu humora u ondašnjeg svijeta, jer bi rezultat toga bila pijana životinja.

Pitanje bez odgovora

Iako se navodi da je ovaj filozof umro od smijeha, većina antičkih pisaca smatra da je umro od trovanja alkoholom. No, kako u to vrijeme nije bilo mogućnosti provesti egzaktna znanstvena istraživanja, nikada nećemo saznati točan uzrok njegove smrti.

Smijeh je odličan jer oslobađa endorfin koji potiče naš osjećaj sreće i zadovoljstva, a umanjuje stres. U nedostatku smijeha pomaže i čokolada, barem sladokuscima.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari