Napoleon I. Bonaparte (1769. – 1821.), složit će se većina stručnjaka, bio je jedan od najvećih vojskovođa u povijesti. Donosimo manje poznate no uistinu zanimljive činjenice o malom velikom Korzikancu!
1. U Ajacciu, glavnom gradu Korzike te Napoleonovu rodnome mjestu, svakog se kolovoza održava spektakularan vatromet povodom rođendana legendarnog vojskovođe, a svaka druga ulica nosi njegovo ime. Kao što je domovina voljela Napoleona, volio je on nju: pričao je kako bi, usred kaosa bojnog polja, jednostavno prizvao miris korzikanske makije, koji bi ga u trenutku zacijelio i dao mu snage.
2. Kao prvi Korzikanac koji je završio École Militaire, glasovitu parišku vojnu akademiju, 1785. je službovao u topničkoj jedinici u Valenceu. Osamnaestogodišnjeg časnika pod svoje je krilo uzela utjecanja dama Grégoire du Colombier. Upoznavši ga s najvišim uglednicima, ova je gospođa presudno utjecala na Napoleonovu karijeru, a upoznavši ga sa svojom kćeri Karolinom, i na romantični život budućeg osvajača. Napoleon se, naime, preko ušiju zaljubio u mladu damu. Premda su ih vjetrovi rata rastavili te do najavljenog vjenčanja nije došlo, nikad je nije zaboravio. Godine 1804. francuski car zaposlio je udatu Karolinu kao dvorsku damu svoje majke!
3. Egiptologija se kao znanost počela razvijati za Napoleonova pohoda na Egipat 1798. godine, kad je skupina znanstvenika iz njegove pratnje počela sustavno proučavati tamošnje starine. Prekretnicu u razvoju ove grane arheologije označava pronalazak granitne ploče u mjestu Rosetti 1799. godine, s tekstom dekreta helenističkoga vladara Ptolemeja V. Epifana ispisanoga grčkim, hijeroglifskim i demotskim pismom, koju će 1822. dešifrirati Jean-François Champollion.
4. Godine 1807., nakon potpisivanja mira u Tilsitu, Napoleon je odlučio proslaviti uz veliki lov na zečeve. Igrom sudbine, lovci su se pretvorili u lovinu: dugouhe nemani su, umjesto da se daju u bijeg, nasrnule na svoje progonitelje, mahom prekaljene časnike. Napoleon je zaključio kako je nečasni uzmak bolji od časne pobjede pa se gracioznim korakom zaputio ka svojoj kočiji. Očito zlonamjerni zečevi trkom su ga slijedili, a legenda kaže da je veliki osvajač one najupornije panično izbacivao kroz prozor granom koju je usput zgrabio!
5. Nakon što je, u naoko nezaustavljivom maršu, zagospodario većim dijelom Europe, Napoleon je 1812. krenuo u zlokobnu invaziju na Rusiju. U strašnim uvjetima ruske zime, njegove snage pretrpjele su katastrofu od koje se više nisu oporavile. Prema nekim povjesničarima, jedan od uzroka poraza bila je činjenica da su gumbi na francuskim uniformama bili izrađeni od kositra, materijala koji se na niskim temperama raspao u prah, ostavljajući tijela vojnika izložena elementima.
6. Do konačna Napoleonovog pada došlo je 1815. godine, kad ga je kod Waterlooa porazila koalicija europskih vojski pod zapovjedništvom vojvode od Wellingtona. Britanski vojskovođa nije se zadovoljio spoznajom da je njegov neprijatelj interniran na otoku Sveta Helena. O nezdravoj opsjednutosti poraženim protivnikom svjedoče sljedeće činjenice: Wellington je u spavaćoj sobi objesio portret Napoleonove sestre Pauline, uzeo je u službu njegova bivšeg kuhara, a zakonitoj bračnoj družici nabijao je rogove s čak dvije bivše Napoleonove ljubavnice – talijanskom opernom pjevačicom Josephinom Grassini i francuskom glumicom Josephine Weimer!
7. Na pariškoj dražbi 2019. godine, aukcijska kuća “Binoche & Giquello” prodala je Napoleonove čizme za nevjerojatnih 117.208 eura. Riječ je o obući koju je vojskovođa nosio u izgnanstvu na otoku Sveta Helena, gdje je i skončao, a ta činjenica dodatno je podigla cijenu konjičkih čizama prvotno procijenjenih na 50.000 eura. Premda Napoleon nije bio visok čovjek, njegove čizme odgovarale bi današnjoj, sasvim solidnoj veličini četrdeset jedan.
Piše: Lucija Kapural
