Najveća carstva u povijesti (1. dio)

Veliki osvajači neizostavni su dio ljudske povijesti već od vremena Sargona Akadskog (Sargona Velikog – oko 2250. pr. Kr.). Od Kineza preko starih Grka i Rimljana do srednjoameričkih Asteka, mnogi narodi diljem svijeta iznjedrili su ambiciozne i nemilosrdne vladare koji su pod svojom vlašću okupili goleme teritorije, populacije i resurse. U nastavku pročitajte koja su od tih carstava bila prostorno najveća (napomena: postoje nesuglasice oko točnih granica nekih od njih):

Abasidski kalifat (11,1 milijuna km2)

Abasidska dinastija potekla je od najmlađeg strica proroka Muhameda. Njegovi su nasljednici osnovali kalifat sa središtem u Bagdadu, koji je opstao od 750. do 1258. godine. Teritorij kalifata sezao je od današnjeg Alžira na zapadu do Indije na istoku i Kavkaza na sjeveru, a obuhvaćao je i Kretu, dio Sicilije te čitav Arapski poluotok. Njihova se vladavina smatra zlatnim dobom islama, vremenom kada su znanost, umjetnost i obrazovanje bili u punom cvatu.

Kina pod dinastijom Tang (12,37 milijuna km2)

Kineska dinastija Tang bila je na vlasti od 7. do početka 10. st., izuzev razdoblja kada je carica Wu Zetian proglasila dinastiju Zhou (690. – 705.). Pod vlašću dinastije Tang stanovništvo Kine naraslo je s 50 na 80 milijuna, što je omogućilo stvaranje goleme vojne sile. U ovom je razdoblju kinesko pjesništvo bilo na vrhuncu, a u državi su provedene brojne administrativne reforme koje su imale velik utjecaj na kasnija razdoblja.

Francuski kolonijalni imperij (13 milijuna km2)

Francuska je bila velik rival Španjolaca i Britanaca u utrci za stvaranjem svjetskog kolonijalnog imperija. Na vrhuncu moći (oko 1900.) njene su kolonije obuhvatile gotovo čitavu zapadnu Afriku, Madagaskar, Siriju, Libanon, Vijetnam i brojne manje, uglavnom otočne teritorije. Pritom valja spomenuti da ovo ne uključuje teritorij Louisiane (mnogo veći od današnje države) koji je izgubljen u vrijeme Napoleona.

Kina pod dinastijom Qing (13,16 milijuna km2)

Dinastija Qing bila je posljednja koja je zavladala Kinom (vladala je od 1644. – 1912.). Potjecala je iz Mandžurije, regije koja se kroz velik dio povijesti nije smatrala dijelom Kine. Granice njihovog carstva obuhvaćale su današnju Kinu i Mongoliju te još neke teritorije u Srednjoj Aziji. Kao i mnoge kineske dinastije, njen je početak obilježio prosperitet i jaki, dugovječni vladari, a završila je raspadom uslijed prirodnih katastrofa, slabljenja središnje vlasti, građanskih ratova i invazija stranih naroda.

Kina pod dinastijom Yuan (14 milijuna km2)

Dinastija Yuan bila je mongolskog porijekla, a došla je na prijestolje nakon što je Kublaj-kan osvojio Kinu 1271. godine. Stoga je riječ o spoju kineske i mongolske carske vlasti, čija se vlast protezala i na Koreju i današnju jugoistočnu Rusiju. Usprkos ratničkoj naravi Mongola, dinastija Yuan bila je poznata po dostignućima na polju književnosti, trgovine (posebno s islamskim svijetom) i kartografije, ali i po vjerskoj toleranciji (u državi su supostojale budistička, taoistička, kršćanska, islamska i mnoge druge religije).

(nastavak slijedi)

Piše: Boris Blažina

Komentari