Antikitera, neveliki grčki otok četrdesetak kilometara udaljen od Krete, 1900. godine postaje meka povjesničara i arheologa: u blizini njegove obale, lokalni spužvari pronašli su brodsku olupinu iz prvog stoljeća. Među mnoštvom antičkih artefakata, nalazio se sjajno očuvan uređaj čiju funkciju znanstvenici nisu odmah uspjeli dokučiti. Mehanizam iz Antikitere, kako su mediji nazvali metalnu napravu načinjenu od niza kovanih osovina i kotača smještenih oko središnje osovine, istodobno je zadivio i zbunio znanstvenike.
Pregledavali su ga golim okom, snimali rengendskim zrakama, podvrgnuli kompleksnim laboratorijskim analizama… Pokazalo se da je riječ o za to vrijeme nepojmljivo kompleksnu astronomskom uređaju. Njime se, osim položaja nebeskih tijela, moglo izračunati vrijeme pomrčina te – Olimpijskih igara! Na zupčanicima su prikazani zodijački znakovi i egipatski kalendar, strelice upućuju prema pet tada poznatih planeta, a brojčanici služe za određivanje Mjesečevih mijena i pomrčina. Kako je moguće da su Grci, tvorci uređaja koji se smatra najstarijim računalom u povijesti, bili toliko tehnološki napredni prije dva tisućljeća?
Kako bi pružili odgovor na ovo pitanje, znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu odlučili su napraviti ono u čemu su generacije njihovih prethodnika podbacile: stvoriti funkcionalnu repliku mehanizma koji je pokretao antički uređaj. U tome su, pohvalio se voditelj istraživanja Tony Freeth, uspjeli. Pomoću 3D računalnog modeliranja, stvorili su, naime, kompletnu prednju ploču naprave, sa zapanjujućim detaljima. “Bio je to golem podvig, budući da je izvorni uređaj, tijekom stoljeća, korodirao. Novi smo uspjeli sastaviti proučavajući znanstvene natpise ugravirane na originalnome mehanizmu, a potpomagali smo se i antičnim, preciznije Parmenidovim kalkulacijama o kretanju planeta. Mehanizam iz Antikitere je, bez sumnje, bio djelo inženjerskog genija. Da je postojao u antici, neshvatljivo je jednako kao da zamislimo kako čovjek iz kamenog doba koristi TARDIS, uređaj za putovanje kroz vrijeme iz znanstvenofantastičnog serijala ‘Dr.Who’ ili nešto slično”, ispričao je znanstvenik.
Kako je završio na brodu koji je prevozio umjetnine, nije poznato. Misterij je i tko ga je izradio te gdje su završili dijelovi koji nedostaju. “Mi smo barem pokušali odgovoriti na pitanje kako je funkcionirao, a to je bilo moguće isključivo eksperimentalnim putem. To je kao da želite shvatiti kako je izgrađen Stonehenge. Puko teoretiziranje neće vas daleko dovesti: korisnije je angažirati dvjestotinjak ljudi te ih poslati da se ‘igraju’ s golemim kamenjem i užadi”, slikovito je predočio Freeth. Neki njegovi kolege spekuliraju da je sofisticirani instrument stvorio Arhimed. Najveći matematičar i fizičar antičkog doba živio je, naime, otprilike u vrijeme kad je naprava stvorena, a ako je itko bio sposoban za ovako zahtjevan inženjerski podvig, bio je to on.
Piše: Lucija Kapural
