Najluplje poslovne odluke: Beatlesi nemaju budućnost, a Google je loša investicija!

Donijeli ste nepromišljenu poslovnu odluku i dođe vam da zbog toga lupate glavom o zid? Smirite živce! Povijest biznisa puna je stravičnih grešaka a, kao što ćete uskoro doznati, i najveći moguli griješili su mišlju, rječju, djelima te, ponajviše, propustima… Govorimo o kiksevima zbog kojih su izgubljeni milijuni, ponekad i milijarde dolara!

Želite nam prodati Google? Nismo zainteresirani!

Počasno mjesto na našoj listi pripada Georgeu Bellu, direktoru kompanije optimističnog naziva “Excite”. Radilo se o jednom od važnijih igrača u Silicijskoj dolini, o tvrtki koja je najavila proizvodnju internetske tražilice koja će sve druge učiniti besmislenima. Budući da je imala ogroman kapital, kupovala je na sve strane, a ni akvizicije od pola milijarde dolara nisu joj bile nepoznanica. A onda, u ljeto gospodnje 1999., na njena vrata zakucala su dvojica mlađahnih informatičara, Larry Page i Sergej Brin, želeći prodati svoju tražilicu. Cijena? Prava sitnica – pišljivih 750.000 dolara. Big boss je, međutim, rekao “ne”, a pretpostavljamo da je barem 750.000 puta požalio zbog svoje odluke. Tražilica koju su mu nudili zvala se, naime – Google! Da, govorimo o kompaniji koja danas vrijedi oko 300 milijardi dolara. Uzgred rečeno, “Excite” je 2001. bankrotirao.

The Beatles? Šarlatani!

Svoga konja u utrci glupavih odluka imala je i diskografska kuća “Decca Records”. Godine 1962., njeni menedžeri su uručili odbijenicu mladom bendu, uz napomenu da “nemaju budućnost u show businessu”. Ime grupe kojoj nisu ponudili ugovor? The Beatles! Ostalo je, kako se lijepo kaže, povijest. Samo dvije godine kasnije, “The Wall Street Journal” procijenio je da su čupavi momci iz Liverpoola zaradili 50 milijuna dolara od prodaje ploča, i to samo u SAD-u, ali za “Deccinog” rivala, kompaniju “EMI”. Milijuni i milijuni nastavili su se slijevati na njihov račun do današnjeg dana. Zanimljivo, studio je istu grešku kasnije ponovio s grupom “The Yardbirds” i Manfredom Mannom, ali ništa u povijesti glazbenog posla ne može se mjeriti s odbijanjem “Beatlesa”.

Gospodine Jobs, otpušteni ste!

U antologiju loših poslovnih poteza spada i izbacivanje Stevea Jobsa iz “Applea” – kompanije koju je sam stvorio! Godine 1983. Jobs je vođenje tvrtke prepustio Johnu Sculleyju, dotadašnjem predsjedniku “Pepsija”. Na posao ga je motivirao besmrtnom rečenicom: “Želiš li do kraja života prodavati zašećerenu vodicu djeci ili želiš sa mnom mijenjati svijet?”. Sculley se opredijelio za potonje. Dvojica muškaraca su se, međutim, vrlo brzo počela sukobljavati, što je dovelo do prvog pada kvartalnog profita. Jaz je produbila činjenica da prodaja Jobsova novog računalnog čuda, čuvenog “Apple Macintosha”, nije išla očekivanom brzinom. Nezahvalni Sculley postupio je poput Jude: nagovorio je članove izvršnog odbora da Jobsu daju ostavku. “Milostivo” mu je dodijelio mali ured u pomoćnoj zgradi, koji je izgnanik posprdno nazvao “Sibirom”. Siroti Jobs nije dobivao nikakve radne zadatke niti podatke o poslovanju tvrtke, a kad se požalio zbog takvog tretmana, Sculley ga je odlučio u potpunosti eliminirati. “Za tebe više nema mjesta u ovoj tvrtki, ni sada ni u budućnosti!” prezirno se obratio čovjeku koji ga je zaposlio. Jobs, niti trideset godina star, napušta kompaniju koju je stvorio ni iz čega i doveo do jedne od najpropulzivnijih u branši. Srećom, Jobs se vratio u “Apple” i zaradio mu milijarde dolara, a Sculley je promijenio nekoliko poslova i imao niz propalih investicija.

Piše: Lucija Kapural

Komentari