Od kotača, preko automobila i raketa, pa do kompjutera i pametnih telefona, pratimo dugu povijest izuma. Mnogi od njih promijenili su način na koji živimo i radimo, pa čak i način na koji mislimo. Postoje, međutim, izumi koje nećete naći u povijesnim knjigama, iz jednostavnog razloga: dozlaboga su glupi. Ali i zabavni!
1. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, na tržištu se pojavio golemi, nezgrapni uređaj za masažu tjemena. Izgledao je poput kriažnca frizerske haube i električne stolice, a korisnicima je često stvarao problem koji je trebao otkloniti – glavobolju.
2. Bebe i kaveze ne bi trebalo spominjati u istoj rečenici no, tridesetih godina prošlog stoljeća, diljem Londona s prozora su visile metalne konstrukcije u koje bi “brižni” roditelji utrpali svoje mališane. Iza ovoga bizarnog izuma stajala je činjenica da su mnoge obitelji tog vremena živjele u derutnim stančićima, a do svježeg zraka – o čijoj se važnosti sve više pričalo – teško je doći kad desetak ljudi dijeli jednu prostoriju. Nadalje, malo je Londončana uživalo u luksuzu poput vrta ili balkona.
3. Parovima koji nisu uspijevali sinkronizirati svoje kretnje na plesnom podiju 1981. godine ponuđen je “revolucionarni” izum: muške i ženske cipele spojene vrhovima, baš poput sijamskih blizanaca (na slici!). Kako u njima baš i nije bilo moguće odizati stopala od poda, nikada nisu postale neizostavan rekvizit plesnih dvorana.
4. Prvu pokretnu traku uveo je američki inženjer Henry Ford (1863. – 1947.), pionir automobilske proizvodnje. Omogućila je masovnu, znatno jeftiniju proizvodnju automobila. Ovaj revolucionarni izum koncem devetnaestog stoljeća se iz industrijske sfere preselio u onu zanatsku – u mnogim brijačnicama montirani su glomazni aparati koji su simultano mogli obraditi desetak mušterija. Kako su ove morale biti mirne poput Sfinge ako, osim bez brade, nisu htjele ostati bez nosa ili uha, tek malobrojni usuđivali su se koristiti ovu uslugu.
5. Godine 1918. američki izumitelj M. Trilety javnosti je predstavio svoje nakazno čedo: “Trados”, spas za sve one koji nisu bili zadovoljni oblikom svoga nosa. Model 22, proteza koja se vezivala oko glave i gnječila nos, pomagao je samo kod širokih nosova, tzv. “babura”, dok se u slučaju onih dugačkih i grbavih, tzv. “kljuka”, pokazao neučinkovitom. Taj problem otklonjen je 1928. godine, kad je na tržište lansiran supermoćni Model 25, koji je omogućavao “snažnije stezanje i trajnu korekciju”.
6. Početkom dvadesetog stoljeća, Amerikanci su izumili rotirajuću vilicu koja je, pogađate, bila namijenjena konzumaciji špageta. Ne biste povjerovali, prodavala se poprilično dobro. Zar je moguće da postoje ljudi kojima je okretanje konvencionalne viljuške tako prokleto naporno?!
7. Vlasnicima kabrioleta, koji su u svojim šminkerskim metalnim ljubimcima krstarili američkim ulicama, tridesetih godina prošlog stoljeća ponuđeno je rješenje za gorući problem: zaštitu od kiše, magle i sličnih nepogoda za njihove vozačke naočale. Radilo se o minijaturnim brisačima, ugrađenim u naočale. Bile su fukncionalne, ali i prokleto ružne.
8. Japanski izumitelji 1963. godine svijetu su predstavili ultramodernu napravu za tjeranje miševa: aparat na struju koji je izgledao poput mačke i glasao se poput mačke (preciznije, mijaukao je deset puta u minuti). Nama, za ovu namjenu, pada napamet manje iritantan te znatno jeftiniji “izum” – stvarna mačka!
Piše: Lucija Kapuralč
