Najgora godina u ljudskoj povijesti: Zašto je svijet 536. potonuo u tamu?

Jeste li se ikad zapitali koja je godina bila najgora u povijesti? Mišljenja stručnjaka po ovom se pitanju razlikuju. Neki povjesničari izdvajaju 1349. godinu, onu u kojoj je Europu poharala “crna smrt”, kuga. Drugi smatraju da je najgore bilo biti živ 1918., kad je španjolska groznica odnijela duše gotovo stotinu milijuna ljudi. Jak kandidat je i 1939. godina što, vjerujemo, nije potrebno podrobnije objašnjavati. Oni manje objektivni reći će da je to bila 2016. godina, nabrajajući nedaće poput epidemije zika virusa, terorističkih napada i uragana Matthew, mada je i ćoravom jasno da su tu godinu odabrali zato što je u njoj Donald Trump, po njima ljudski ekvivalent zika virusa, pobijedio na predsjedničkim izborima. Nama se posebno zanimljivim i uvjerljivim čini izbor Michaela McCormicka, profesora povijesti sa Sveučilišta Harvard, koji se opredijelio za anno domini 536. kao početak najgoreg perioda tijekom kojeg je čovjek mogao živjeti.

Te se godine, naime, misteriozna magla nadvila nad većim dijelom Europe, Azije, sjeverne Afrike i Bliskog istoka, nakon čega je, kao u kakvom biblijskom prokletstvu, uslijedilo dugih osamnaest mjeseci studeni i tame. “Sunce je bilo bez sjaja, slično mjesecu, a surova hladnoća okovala je zemlju”, zapisao je bizantski povjesničar Prokopije. Najgore je tek dolazilo. Smrtonosna je pandemija, poznata kao “Justinijanova kuga”, poharala je Bizantsko carstvo između 541. i 542., odnijevši živote trećine populacije. To je, prema McCormicku, ubrzalo pad Rima. U Kini je pak zavladala velika suša te, posljedično, glad od koje su ljudi skapavali po ulicama. Tamošnji povjesničari ostavili su zapise o “žutoj prašini neobična mirisa, koja je padala kao snijeg”. Oluje i potopi poharali su područje današnje Koreje, a u Mezopotamiji je sniježilo. Arheološki dokazi pokazuju kako je osobito snažno bila pogođena Skandinavija – čak 75 posto sela u Švedskoj napušteno je tih godina. Ukratko, tamni oblak, koji je progutao veći dio sjeverne hemisfere, zauvijek je promijenio klimatske uvjete na Zemlji: zbog njega su naši preci imali manje sunčeve svjetlosti, što je uzrokovalo niže temperature, a ove su pak dovele do selidba naroda, gladi, bolesti i ratova. Prema nekim povjesničarima, ta zagonetna pojava je, prilično doslovno, naznačila prijelaz iz antike u mračni srednji vijek, a znanstvenici su stoljećima pokušavali dokučiti što je bio njen uzrok. Od modernih teorija valja izdvojiti dvije kao najuvjerljive. Prema jednoj, tmasti oblaci posljedica su goleme erupcije vulkana na Islandu 536. godine, koja je pepelom zasula velik dio sjeverne polulopte, nakon čega su uslijedile još dvije velike erupcije, u 540. i 547. godini, donoseći mrak i hladnoću diljem planeta. Prema drugoj, “krivac” za mračno doba bio je meteorit koji je udario u Zemlju, ostavivši iza sebe debeo sloj čestica koje su se “slegnule” na atmosferu.

Piše: Lucija Kapural


Komentari