Najčudnije morske životinje koje su ikad otkrivene

Dok se brčkate u plićaku, okupani sunčevim zrakama, uživajući u zasluženom godišnjem odmoru, vjerojatno ne razmišljate o stvorenjima koja žive ispod vas, u morskim dubinama. Ribe prozirnih glava, fosforescentne meduze, gigantski crvi, čudesni voden-konjici i zastrašujuće hobotnice modrih očiju samo su mali djelić podvodnog carstva. Upoznajte neke od njegovih najneobičnijih stanovnika!

Phycodurus eques, 1865.

U vodama južne Australije, mreškaju se šume algi, a zajedno s njima ljuljuška se dražesno stvorenje intenzivne zelene boje – lisnati morski zmaj (Phycodurus eques). Na prvi pogled, gotovo ga je nemoguće razlikovati od biljke: tijelo mu je prekriveno listolikim nastavcima, a oponaša čak i ljuljuškanje algi. To ga čini jedinom životinjom na planetu koja se skriva – kretanjem. “Listići” služe samo za kamuflažu, a za pogon morski zmaj koristi sićušne prozirne peraja na leđima i sa strane vrata. Premda graciozan i naoko krhak, morski zmaj je iznimno proždrljiv predator. Kad za njegove jedinstvene oči, koje se mogu pomicati neovisno jedno o drugome, zapne kakav slastan račić, zmaj će ga u sekundi usisati pomoću cjevolike njuške. Kao i kod njihovih rođaka, morskih konjica i šila, teret roditeljske brige u potpunosti pada za mužjaka. Nakon što pričvrste jaja na naboranu stranu mužjakova repa, emancipirane “zmajice” mogu se nesmetano posvetiti lovačkoj karijeri. Dok one vrebaju na plijen, siroti mužjak punih šest tjedana čuva jaja, a kad mladunci počnu iz njih izlaziti, tata im pomaže tako što trese rep ili ga trlja o alge. Neobičnu vrstu je 1865. godine otkrio njemački zoolog Albert Karl Ludwig Gotthilf Günther (1830. – 1914.).

Pyrostremma spinosum, 1888.


Sir William Abbott Herdman (1858. – 1924.), škotski zoolog i oceanograf, 1888. je u vodama Tasmanije otkrio životinju koja izgleda kao da je iskočila iz kakva znanstveno-fantastičnog filma. Pyrostremma spinosum (na slici!), kako je nazvao vrstu, morski je crv koji može narasti do – trideset metara! “Morski jednorog”, kako mu tepaju znanstvenici, ima prozirno tijelo cilindričnog oblika, sastavljeno od tisuća malenih zasebnih organizama – tzv. zooida – povezanih tkivom. Svaki od njih u sebe uvlači vodu, zajedno s planktonima kojima se hrani, a nakon toga je filtriranu izbacuje van. Morski crvi vrlo su rijetke životinje koje žive na velikim dubinama, a premda izgledaju zastrašujuće, za čovjeka su posve bezopasni. Unatoč tome, doista ne bismo voljeli nabasati na ovog monstruma!

Psychrolutes marcidus, 1926.

Iza latinskog naziva Psychrolutes marcidus krije se možda najružnija životinja na svijetu: riba čvrga (“blobfish”) izgleda kao križanac čovječje ribice, nosata krivoustog starca i pudinga od jagode. Srećom, živi na dubinama od 600 do 1.200 metara, pa je vjerojatnost da ćete doplivati do nje i krepati od straha uistinu malena. S njom su se najčešće susretali ribari koji su je slučajno uhvatili u mrežu čisteći dno oceana oko Australije i Tasmanije.
Riba čvrga zapravo je dvometarska želatinozna masa koja ima manju gustoću od vode. To joj omogućuje da, unatoč tome što nema mišićnu masu, a bogme ni kosti, lebdi iznad oceanskog dna. Hrani se tako što čeka da joj neki morski mekušac ili rak dođe u vidokrug. Premda izgleda depresivno, sasvim joj je lijepo na oceanskom dnu, gdje je tlak osamdeset puta veći nego na površini. Ako pak završi u mreži, neće se dobro provesti: u sekundi će se pretvoriti u žele masu i uginuti. Vrstu je 1926. opisao čuveni australski ihtiolog Allan Riverstone McCulloch (1885. – 1925.), koji je, u pismu prijatelju, rekao kako ružnije stvorenje nikad ranije nije vidio.

Piše: Lucija Kapural

Komentari