Na tajnom zadatku: Agent Einstein, najjače oružje snaga zakona u vrijeme prohibicije

Godine 1920. na snagu je stupio 18. amandman američkog ustava, kojim se zabranjivala proizvodnja i prodaja alkohola. Drugim riječima, započelo je razdoblje prohibicije, koje će potrajati sve do 1933. godine i ispisati neke od najkrvavijih stranica američke crne kronike. Odluka vlade počivala je na zdravstvenim i moralnim razlozima, u teoriji vrlo razumnima, ali stvari su u praksi funkcionirale nešto drugačije. Zabrana je, naime, polučila kontraefekt: u vrijeme prohibicije, konzumacija alkohola porasla je na jednu od najviših razina u povijesti zemlje. Kao što poslovica kaže, zabranjeno voće bilo je najslađe! Nadalje, ilegalne destilerije počele su nicati kao gljive poslije kiše, a preprodaja takvog bućkuriša, gdjegdje poznatog pod poetičnim nazivom “moonshine”, pala je u ruke organiziranog kriminala. Kako je zarada bila golema, uslijedili su krvavi obračuni među bandama, na čijim platnim listama su nerijetko bili i pripadnici snaga zakona.

U borbi protiv neposlušnih ugostitelja, krijumčara i mafijaša osobito se istaknuo jedan uistinu osebujan vladin službenik. Isadore “Izzy” Einstein (na slici lijevo!), neugledan, debeo, proćelav, pomalo škiljav sredovječan muškarac, napustio je siguran posao u poštanskom uredu kako bi pristupio novoosnovanoj Federalnoj jedinici prohibicije. Ingeniozan poput prezimenjaka, tvorca teorije relativnosti, a uz to lukaviji od lisice, postao je najjače oružje snaga zakona. Njegov modus operandi sastojao se od igranja na kartu vlastite običnosti: kriminalci su sa simpatičnim, ružnjikavim i brbljavim gospodinom s užitkom sjedali za stol i razvezivali jezike, uvjereni da ovaj ne predstavlja nikakvu opasnost.

Predan poslu, Einstein je s vremenom u narativ počeo ubacivati elemente onoga za što je znao da nitko neće povjerovati – istine. Široko se osmjehujući, objektima istrage predstavljao se kao federalni agent, na što bi u pravilu svi prasnuli u smijeh. Znao bi otići i korak dalje: pred licem bi im mahnuo svojom policijskom značkom, a mnogi su komentirali kako tako lošu krivotvorinu u životu nisu vidjeli. Još za jednu stvar je pokazao nevjerojatan talent – prerušavanje. Često je to činio u tandemu s partnerom Moeom Smithom (na slici desno!), prethodno dogovarajući pomno osmišljene igrokaze i ludo se zabavljajući na poslu. Prema izvještaju ATF-a (“Bureau of Alcohol, Tobacco, Firearms and Explosives”), hapsio je prekršitelje odjeven kao njemački trgovac krastavcima, osiromašeni poljski grof, mađarski violinist, židovski pogrebnik, francuski konobar, talijanski prodavač voća, ruski ribar te kineski (!) perač rublja… Jednom se čak maskirao u crnca, svodnika iz Harlema, a apsolutni trijumf doživio je u suradnji sa Smithom, kad je otkrio jedno od najvećih skloništa ilegalnog alkohola u zemlji glumeći – njegovu suprugu!

U nepunih pet godina, koliko su zajedno obavljali ovaj posao, Izzy i Moe iza rešetaka su strpali 4.932 krijumčara, što će reći da su bili odgovorni za gotovo dvije trećine uhićenja vezanih za prohibiciju u gradu New Yorku. Čak ni Eliot Ness, koji je jurcao za momcima Ala Caponea po Chicagu, nije se mogao približiti njihovim brojkama. Nakon što je otišao iz policije, Einstein se posvetio poslu koji je zahtjevao sličan set vještina – postao je trgovački putnik.


Piše: Lucija Kapural

Komentari