Mračna povijest rajskog otoka

Tirkizno more nevjerojatne čistoće, fini bijeli pijesak koji pod zalazećim suncem poprima ružičastu boju, koraljni grebeni koji se doimaju poput psihodeličnih skulptura, kokosove palme koje se stapaju s nebeskim horizontom, nepregledne šume mahagonija, tajanstvene spilje bogate stalaktitima i stalagmitima, slikovite šarene kućice sagrađene na stupovima, bučna tržnica puna mirisa i boja, kornjače koje liježu jaja u toplom pijesku, nestašni zeleni majmuni i brzi mungosi… Postoji li mjesto koje možemo nazvati rajem na zemlji, onda je to zacijelo Barbados. Njegova povijest je, međutim, bila sve samo ne rajska.

Nevelika otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana pripada skupini Malih Antila. Arheološki dokazi sugeriraju da je to područje bilo naseljeno još tisućljeće i pol prije Krista. Za dolaska Španjolaca početkom šesnaestog stoljeća, otok su nastanjivali indijanski starosjedioci, pripadnici miroljubivih plemena Arawak i Karaibi. Nemilosrdni osvajači domoroce su odveli u roblje, gdje su jadnici zbog teškog rada na plantažama ubrzo izumrli. Novi gospodari otočnog raja, Englezi, bili su jednako okrutni. Prvi njihov brod, pod zapovjedništvom kapetana Johna Powella, na Barbados je pristao 14. svibnja 1652. Do 1652. godine, otok je postao dijelom britanskoga kolonijalnog imperija. Tijekom Cromwellove ere, britanski doseljenici praktički su imali neograničenu moć. Crni robovi, dopremani iz Afrike, bili su prisiljeni raditi u neljudskim uvjetima, dok ne bi ostavili kosti na nekoj od tamošnjih plantaža. Bijeli čovjek nije ugnjetavao samo pripadnike druge rase: na otok su prisilno dovedeni i brojni Irci, mahom skitnice ili sirotinja koju bi jednostavno oteli, a ti nesretnici prodavani su kao sluge imućnim engleskim trgovcima. Zvuči nevjerojatno, ali ropstvo na Barbadosu ukinuto je tek 1834. godine!

Koncem 1966. ova otočna država stječe nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva, ali ostaje dijelom Commonwealtha. Uzgoj šećerne trske, kasnije i turizam, postaju kamen temeljac otočke ekonomije. Bremenita povijest i danas je vidljiva u svakoj pori života. Ovaj tropski raj osebujna je mješavina  britanske i afričke kulture: polo i kriket glavni su nacionalni sportovi, popodnevni čaj obavezni ritual, a tipično karipske osobine su, kažu, opuštenost i toplina ljudi te sasvim drugačiji pojam o vremenu.

Piše: Lucija Kapural

Komentari