Svi vole zagonetke, a često što su neobičnije i dramatičnije to više pozornosti dobiju. Ima nešto čudno u ljudskoj prirodi koja je sklona misterioznim pojavama i događajima, a ta pomaknuta sklonost dovodi do toga da se obična priča tijekom vremena obogaćuje novim naslagama tajnovitosti. Tekst kojega danas donosimo bavi se takvom pričom koju nalazimo u različitim medijima u različitim verzijama, a koju ćemo nastojati dati u što potpunijem izdanju. Ukoliko želite zaviriti u nju, pridružite nam se u pokušaju razotkrivana slojeva istina i laži.
Različite datacije tajanstvenog događaja
Prema najčešćoj verziji priče o tajanstvenoj sudbini nizozemskog broda nazvanog SS Ourang Medan, nesreća se dogodila u 40-im godinama prošlog stoljeća, kada je ovaj veliki brod plovio u vodama oko Indonezije. Prva poznata referenca o ovom brodu javlja se 1940., kada ju je prenijela američka novinska agencija Associated Press, a kasnije su je objavile i britanske novine Daily Mirror i Yorkshire Evening Post. U raznim verzijama naći ćete da se događaj zbio 1940., ali i 1947. i 1948. S obzirom na to kada je vijest prvi put prenesena ovaj se događaj morao dogoditi, ako se dogodio, najkasnije 1940., dakle verzije iz kasnijeg razdoblja ne dolaze u obzir.
Jedan brodolomac
Ime broda dolazi od malajske riječi Ourang, koja je nekada napisana u varijanti Orang, a koja označava čovjeka, dok riječ Medan označava najveći grad na otoku Sumatri, pa bi prijevod naziva broda značio “Čovjek iz Medana”. Nesretna sudbina broda i posade opisana je prvo u brojnim časopisima, knjigama, a u novije vrijeme je popularna na internetskim portalima. Prema podacima s kojima raspolažemo priča je, možda, potekla od talijanskog misionara koji je za nju saznao od unesrećenog mornara, čije je tijelo doplutalo do jednog atola na Maršalovim Otocima, a koji je ubrzo preminuo. Spomenuti talijanski misionar je ovu priču prenio Silviju Scherliju iz Trsa.
Ilegalan teret
Priča mornara kaže da je njegov brod prevozio opasan teret koji je nazvao vitrolom, što je staro ime za sumpornu kiselinu, koja slovi za jednu od najopasnijih kemikalija. Kako vitriol nije bio očito dobro uskladišten došlo je do stvaranja otrovnih para koje su, čini se, pobile cijelu posadu. Brod je na svoje putovanje krenuo, navodno, iz male kineske luke, čije ime nije pribilježeno, prema Kostarici, a kako je bila riječ o ilegalnom teretu brod je išao rutom koja je izbjegavala kontrolu vlasti. Naravno, u većini verzija se ne spominje opasan teret.
Zastrašujuća poruka
Dosadašnja istraživanja koja su pokušala ući u trag kakvoj dokumentaciji izvan one novinske nisu bila uspješna. Kako se brod bavio ilegalnim poslovima nedostatak papirologije možda i nije čudan, i vrlo je moguće da je cijela dokumentacija namjerno uništena. Ipak, iznenađuje podatak da nedostaju podaci o samoj izgradnji broda, osobito jer je riječ o brodu nizozemske kompanije. Najčešće ćete naći verziju koja navodi da su brodovi koji su plovili područjem oko Indonezije dobili zastrašujuću radijsku poruku. Poruka je bila ispisana Morseovom abecedom i djelomično se mogla dešifrirati. U poruci je navodnoj stajalo:
Svi časnici, uključujući kapetana, su mrtvi. Leže na palubi i mostu. Vjerojatno je cijela posada mrtva… ja umirem.
Brod pun mrtvih tijela
Nakon toga se navodi da je nizozemskom brodu u pomoć pristigao američki trgovački brod, koji je utvrdio da je poruka istinita. U nekim se verzijama spominju i dva broda, no kako se obično navodi samo ime jednog od njih, skoniji smo verziji da je bila riječ o jednom brodu. Brod Ourang Medan je bio, prema novinskim navodima, neoštećen, ali zatrpan mrtvim tijelima. Čak je i tamošnji brodski ljubimac, mali terijer pronađen mrtva. Radiooperater koji je poslao poruku nađen je mrtav kraj telegrafa. Na mrtvim tijelima nije bilo znakova fizičkih ozljeda osim grotesktinih izraza lica, koja su upućivali da je posada umrla u agoniji. Pristigao brod je odlučio odvući SS Ourang Medan u luku, kako bi se cijeli slučaj istražio, no ubrzo je na brodu izbio požar zbog čega su mornari presjekli užad i odmaknuli se od jezivog broda, koji je eksplodirao i potonuo zajedno s tajnom o onome što se dogodilo na brodu.
Problem demistifikacije misterija
Na bespućima internetskog prostora naći ćete dramatičnu i pomalo natprirodnu verziju ovog događaja, u kojoj se ne spominje unesrećeni mornar s početka priče, kao ni opasan teret, a nedostaju i brojni drugi podaci. Ovakvo djelomično prenošenje događaja otvara pitanje zašto je tome tako. Je li ljudima lijeno tražiti podatke, ili pak smatraju da će tim svojim dodatnim trudom smanjitii čitanost jer ukoliko misterij demistificiraju on prestaje biti ono što mu daje atraktivnost. No, kako želimo doći što bliže istini, priču smo istražili u okvirima naših mogućnosti.
Veza s japanskom jedinicom 731 ili prije ne?
Danas se pretpostavlja da je brod bio uključen u operacije krijumčarenja kemijskih tvari, a kombinacija loše uskladištenog tereta i morske vode rezultirala je oslobađanjem otrovnih plinova koji su doveli do trovanja posade, i njezine smrti bez tjelesnih tragova ozljeda. Požar koji je izbio na brodu navodi na pretpostavku da je operacija krijumčarenja vjerojatno uključivala vise kemijskih tvari poput nitroglicerina. Ta pretpostavka bi objasnila eksploziju i kasnije potonuće. Neki u svojim nagađanjima idu još dalje i navode da je brod prevozio teret za zločinačku japansku jedinicu 731 o kojoj smo već pisali. Ukoliko je putanja broda točna, onda brod nije bio namijenjen zloglasnoj jedinici.
Srebrna zvijezda i CIA
Brod koji je, navodno pristigao na poprište tragedije zvao se Srebrna zvijezda. No u dokumentaciji tog broda nisu nađeni podaci o tom slučaju. Drugi pak kažu da je to zato jer je brod nekada nosio ime Santa Juana. Ukoliko ostavimo po strani moguću teoriju zavjere, nameće se logično pitanje je li se ova priča uistinu dogodila ili ne. U prilog istinitosti na više mjesta se navodi to što je krajem 50-ih godina prošlog stoljeća stanoviti C. H. Marck, koji se spominje kao asistent ravnatelja u CIA-i, tražio odgovore na pitanja o sudbini posade i broda od nepoznate osobe. Koliko smo upućeni rečeno mu je da ne može dobiti odgovore na postavljena pitanja.
Dakle priča koju smo donijeli ima svoju jezgru koja nas može na prvu odvesti u smjeru misterioznih zbivanja, no ukoliko ju pomnije proučimo uočavamo da je ili cijela stvar izmišljena ili je pak riječ o stvarnom i dobro zataškanom događaju. No sama “vaga” ne ide u prilog vjerodostojnosti velikog dijela ovdje opisanih zbivanja, poput preživjelog brodolomca jer tome proturječi zdravo-razumska mogućnost da bi bilo tko preživio ovu havariju, zatim nepostajanje bilo kakve dokumentacije o brodu nazvanom Ourang Medan, ali i nedostatak potkrijepa iz dnevnika broda Srebrna zvijezda. Zato sve što čitate uzmite sa zrnom soli.
Piše: Sonja Kirchhoffer
