Medvjeđe usluge i mačke u vreći: Kako su nastali popularni frazemi?

Jesu li vam ikad “prodali mačku u vreći” ili vam je, “da kucnemo o drvo”, u životu “pala sjekira u med”? Biste li “stavili ruku u vatru” za svoje prijatelje ili pak znate da od njih možete očekivati tek “medvjeđe usluge”? Slovite li za zavodnika ili vam pak žene “nabijaju rogove”, a nakon toga “poklanjaju košaricu”? Smatraju li vaši bližnji da “mlatite praznu slamu” ili pak da “nemate dlaku na jeziku”? Kad ste “pijani kao majka”, odajete li tajne prijatelja ili pak “šutite kao zaliveni”? Ovakve i slične frazeme vjerojatno svakodnevno koristite u komunikaciji, a da pojma nemate otkud zapravo dolaze. Evo objašnjenja za neke od njih!

Nabiti rogove – zašto prevarene muškarce nazivamo rogonjama, odnosno kažemo da su im njihove nestašne dragane “nabile rogove”? Prema legendi, jedan francuski kralj imao je lukav način da se riješi muževa dvorskih dama ili kontesa na koje bi bacio oko: poslao bi ih u lov, kako bi nesmetano mogao ugošćivati u krevetu njihove “bolje” polovice. Muževi su, kao dokaz izvršenja kraljevskog naloga, morali donijeti rogove ulovljenog jelena vladaru, a svi na dvoru su ih, znajući o čemu se radi, iza leđa posprdno nazivali rogonjama.

Staviti glavu u torbu – u srednjem vijeku, pa i ranije, bio je običaj da se neprijateljske glave odsijecaju i donose vladarima ili njihovim zastupnicima kao dokaz dobivene bitke ili dvoboja. Odatle korijen vuče frazem “staviti glavu u torbu”, odnosno “nositi glavu u torbi”, kojim se opisuje izloženost velikoj, smrtnoj opasnosti.

Mačka u vreći – ako nas netko nasamari, prevari ili učini budalama, često kažemo da nam je prodao mačku u vreći. Ova fraza uspomena je na trik kojim su se prevaranti u osamnaestom stoljeću koristili na sajmovima. Manje svinje su se u to vrijeme prodavale u vrećama, a beskrupulozni prodavači su ponekad, umjesto njih, u vreću znali podvaliti prvu mačku lutalicu koju bi ugrabili na cesti. Razborit kupac bi, dakako, provjerio sadržaj vreće prije nego što bi izvadio lovu iz džepa, ali bilo je i naivaca koji se to ne bi sjetili učiniti, pa bi dobili – mačku u vreći.

Medvjeđa usluga – zašto kažemo da nam je netko, tko nas je nehotično zeznuo, napravio “medvjeđu uslugu”? Za sve je kriv Ivan Andrejevič Krilov. U jednoj njegovoj basni, govori se o osamljenom čovjeku koji se sprijateljio s medvjedom. Živjeli su zajedno i postali nerazdvojni. Za jednoga vrućeg ljetnog dana, čovjek je, umoran od dugog hoda, poželio malo “ubiti oko”. Njegov dlakavi frend rekao mu je da legne u hlad krošnje, te da će ga on čuvati. Zaspe tako čovjek, kad dosadna muha počne oblijetati oko njegove glave i remetiti mu san. Medvjed ju je pokušavao otjerati štapom, ali se prokletnica stalno vraćala. “Ljut kao ris”, medvjed dohvati veliki kamen te, kad je muha sletjela na čovjekovo čelo, mlatne po njoj hladnim oružjem. Tako je, u želji da pomogne prijatelju, ubio i njega i muhu.

Piše: Lucija Kapural

Komentari