Mač u škrinji: Kako je svećenik prestrašio najmoćnijega franačkog vladara

U kasnome petom stoljeću, Rimsko Carstvo bilo je ljuštura s trulom sredinom i čvrstom korom. Dok je unutrašnjost bila preplavljena barbarima, na rubovima carstva obrambene vojske još uvijek su držale svoje položaje. Nakon definitivnog pada grada Rima 476. godine, bilo je pitanje koji će vladar biti dovoljno lukav i odlučan da ispliva na vrh u kaotičnim vremenima. Klodvig (466. – 511.), franački kralj iz dinastije Merovinga, bio je taj vladar. Nitko prije njega nije uspio zavladati nad većinom Franaka. Raniji kraljevi bili su, naime, sličniji plemenskim poglavicama te su gospodarili samo na manjim područjima. Klodvigovom pobjedom nad rimskim namjesnikom Sijagrijem u bitki kraj Soissona 486. godine, prestaje nominalna vlast Rima u nekadašnjoj pokrajini Galiji, a nakon pobjede nad Alemanima desetljeće kasnije, granice franačke države proširene su sve do Rajne. Zbog golema teritorijalnog opsega njegove države, Klodviga se smatra prethodnikom kasnijih francuskih kraljeva. Godine 498., pod utjecajem žene Klotilde i biskupa Remija, prihvatio je kršćanstvo, čime je zadobio potporu galoromanskih podanika.

U vezi s potonjim događajem, povijest je zabilježila zabavnu anegdotu. Nakon što je primio potrebne sakramente, Klodvig je zamolio svećenika da ga pouči novoj vjeri. Ovaj je u taj zadatak unio puno žara, na slikoviti način prepričavajući biblijske prispodobe. Nakon nekoliko dana poduke, tijekom koje je Klodvig marljivo vodio bilješke, svećenik je došao do mjesta gdje Isus objašnjava Petru pogubnost nasilja riječima “Tko se maća laća, od mača i pogiba”. Klodvig ih je shvatio doslovno. Problijedivši poput krpe, neustrašivi tvorac najvećega barbarskog kraljevstva u Europi izjurio je iz prostorije. Nakon nekoliko dana, njegova straža bila je naoružana samo strijelama, a kraljev mač nalazio se u škrinji od hrastovine, pod ključem.

Piše Lucija Kapural

Komentari