Zamračenje dovelo do pojave “novih” prugasto obojenih krava

Znamo, naslov djeluje pomalo nadrealno, kao i slike Salvadora Dalija. No, ovdje se nećemo baviti oslikavanjem slikarskog platna već krava. O čemu je točno riječ pročitajte u članku koji slijedi.

Pripreme za zamračenje

Obično pišemo o velikoj povijesti ili barem onoj koja završi na stranicama medija, no danas ćemo se pozabaviti svakodnevicom tijekom Drugog svjetskog rata, i to onom u ruralnijim krajevima. Pokušat  ćemo se baviti životima običnih ljudi u Drugom svjetskom ratu, konkretno utjecajem zamračenja na njihove živote. Pripreme za zamračenje su počele u Ujedinjenom Kraljevstvu još u ožujku 1937. godine kada je  Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo da traži 300 000 dobrovoljaca koji će biti obučeni za čuvare pri zračnim napadima.

Zamračenja počela prije samog rata


Zamračenja su počela ranije kako bi se ljudi što efikasnije pripremili za početak sukoba. Sve su kuće i ulice morale biti u mraku. Na prozore kuća bi se stavljale zavjese u tamnim bojama, a rubovi prozora bi se dodatno zamračivali kako ništa svjetlosti ne bi dopiralo van. Zavjese se nisu smjele prati jer bi na taj način mogle početi propuštati svijetlost. U svrhu njihova održavanja izdavani su letci s uputama za njihovo čišćenje bez pranja.

Nezgodacije u prometu

Zbog usklađivanja noćnog prometa s pravilima zamračenja rubnjaci su se bojali bijelim prugama, maskirali su se farovi automobila, ulična je rasvjeta isključena na glavnoj mreži. Civili redari su patrolirali kako bi sve funkcioniralo. Bijela boja bila je glavna mjera sigurnosti. Zamračivanje je postala rutina od početka 1938. Zrakoplovi Kraljevskog ratnog zrakoplovstva su provjeravali koliko je zamračenost dobra, kako bi se uočile kritične točke i popravile prije negoli što zračni napadi uistinu i započnu. Ubrzo se pokazalo da je glavni problem promet.

Učestali sudari i uz ograničenje brzine od 20 km/h

Čak i uz ograničenje brzine od 20 km/h, sudari su bili česti.  Kako je u razdoblju prije negoli su počele zračne uzbune došlo do povećavanja broja prometnih nezgoda, a u kojima bi stradavale krave i ljudi, seljaci su odlučili uzeti stvar u svoje ruke te su počeli oslikavati krave bijelim prugama jer su one noću znale zalutati na cestu i uzrokovati fatalne nesreće. Ove nesreće povezane sa zamračenjem su bile tako učestale da je jedan britanski kirurg pribilježio opasku za 1939. godinu, kako su njemačke zračne snage ubile više od 600 britanskih građana mjesečno, a da nisu ni uzletjele u zrak. Kada je rat započeo u rujnu do kraja tog prvog mjeseca bilo je 1 130 smrtnih slučajeva na cestama pripisanih zamračenju.

Drugi načini obrane od zračnih napada

Zamračenje nije bila jedini obrana od zračnih napada, u tu svrhu se koristio i dim nastao spaljivanjem bačvi katrana, a u upotrebu su ušli i obrambeni baloni ispunjeni vodikom koji su stvarali fizičke i vizualne prepreke u blizini strateških ciljeva kao što su rezervari. Britanija je bila u mraku i prije početka Drugog svjetskog rata, konkretno od 1938. do proljeća 1945.

Ponovno pojava “prugastih” krava

Krave su se danas ponovo počele bojati bijelom bojom u vidu pruga, tako da se mogu izdaleka i zamijeniti sa zebrama, no danas to bojenje ima sasvim drugačiju svrhu i vezano je uz otkriće da zebre s razlogom imaju pruge jer ih tako manje  grizu kukci poput muha. Ovo otkriće bi moglo imat veći utjecaj na profit ostvaren od uzgoja ovih životinja, a zbog čega se danas velikim dijelom kao “zaštita” u uzgoju primjenjuju pesticidi. Upravo zbog izbacivanja pesticida razmišlja se o genetskom eksperimentiranju s prugama, kako bi se u budućnosti izabrala genetska sekvenca, koja će utjecati na stvaranje prugastih krava, zvuči ludo, ali čini se da je moguće. Eto ispostavilo se da pruge imaju i zaštitnu funkciju samih krava da im olakšaju ionako ‘šugav’ život, u nadi da će u jednom trenutku doći do razvoja empatije koja će se uskladiti s razvojem tehnologije.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari