Biste li povjerovali u priču o stablima na kojima rastu špageti ili pak onu o pingvinima koji lete u toplije krajeve? Možda i biste – kad bi ih objavio kakav ugledni medij. Upravo te dvije vijesti, koje je plasirala postaja BBC (istinabog, na prvi travanj) idealni su primjeri tzv. novin(ar)skih patki. Pod ovim pojmom podrazumijevamo slučajno ili namjerno krivotvorenu, lažnu vijest, drugim riječima, dezinformaciju. Jeste li se ikad pitali kako je neobični izraz nastao? Postoje barem tri objašnjenja, podjednako uvjerljiva!
Prema jednom, u ona davna vremena, kad je etika bila važna sastavnica novinarstva, na kraju svake objavljene vijesti koja se temeljila na kuloarskim pričama ili čiji je izvor bio nepotvrđen stavljala se oznaka N.T. (kratica latinskog izraza “non testatum”, što znači “neprovjereno”). Legenda kaže kako je u nekim njemačkim novinama urednik diktirao slovoslagaru neprovjeren tekst, uključujući spomenutu oznaku na kraju. Uslijed pomanjkanja znanja ili koncentracije, slovoslagar je umjesto “N.T.” napisao “ente”, kako se kratica čita, što u njemačkom jeziku znači “patka”. Kako se ubrzo pokazalo, ta vijest bila je neistinita, te se otad svaka neprovjerena novinska priča u žargonu naziva “patkom”.
Drugo objašnjenje nešto je zamršenije, a glavnu ulogu daje belgijskom novinaru Cornelissenu. Ovaj poznati humorist navodno se htio narugati lakovjernim čitateljima te je lansirao uistinu bizarnu vijest o patkama-kanibalima. Njegova priča išla je otprilike ovako: neki policajac kupio je dvadeset pataka te naredio da se jedna od njih zakolje i isjecka na sitne komade, kako bi njom nahranio preostale patke. Nakon nekoliko minuta, učinio je to i s drugom patkom, pa s trećom, četvrtom… I tako redom do devetnaeste. Na taj način, dvadeseta patka – debela sretnica – proždrla je devetnaest pripadnica vlastite vrste, upustivši se u nikad ranije viđenu vrstu kanibalizma. Premda priča nije imala veze sa zdravim razumom, prenijeli su je brojni drugi listovi, a autor je – uz zlobno he he – nakon stanovitog vremena otkrio istinu: da je sve bilo laž. U spomen njegova pothvata, lažne vijesti počele su se nazivati patkama.
Treća teorija ponovno nas vraća u Njemačku, preciznije, u tamošnje 16. stoljeće. Nepoznat netko – prema jednoj inačici priče lažljivi dječak, a prema drugoj neka stara ružna vještica – “davio” je rodbinu, prijatelje i znance pričom o plavim patkama koje je vidio, očitom besmislicom. Kako bi ga naučili pameti, suseljani su svaku laž počeli nazivati “blaue ente”, odnosno “plava patka”.
Piše: Lucija Kapural
