Koji se skladatelj opijao dan prije praizvedbe svoje čuvene opere, ne dovršivši djelo u potpunosti? Je li Kleopatra uistinu bila ljepotica kakvom je prikazuju filmovi? Koji je biznismen, zbog svog altruizma i hrabrosti, poginuo na “Titanicu”? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. “Don Giovanni”, čuvena opera Wolfganga Amadeusa Mozarta (1756. – 1791.), pobrala je ovacije publike tijekom praizvedbe 1787. godine u Pragu. Dan prije premijere, skladatelj se opijao s grupicom prijatelja. Negdje oko ponoći, jedan od njih podsjetio ga je da nije dovršio uvertiru za spomenuto djelo. Mozart je, kao što mu je bio običaj, sočno opsovao, nakon čega se bacio na posao. Dovršio ga je za manje od tri sata.
2. Ideja o međuplanetarnim putovanjima izložena je još u sedamnaestom stoljeću. Njen zagovaratelj, anglikanski svećenik John Wilkins (1614. – 1672.), vjerovao je da ćemo, razvojem tehnologije, moći istraživati druge planete pomoću letjelica koje je nazivao “letećim kočijama”.
3. Egipatska kraljica Kleopatra VII. (69. prije Krista – 30. prije Krista) u filmovima je redovito prikazivana kao ljepotica, femme fatale koja je zavrtjela glavama velikanima poput Gaja Julija Cezara i Marka Antonija. No, je li tome doista bilo tako? Činjenica je da zapravo ne znamo kako je izgledala, budući da se antički opisi ove žene silno razlikuju. Plutarh je, primjerice, ustvrdio kako je bila neugledne vanjštine, te da je njena zavodljivost ležala u duhovitosti, šarmu i mudrosti. Ciceron je čak naziva fizički odbojnom, spominjući njene grube crte lica i orlovski nos. Horacije i Propercije su pak mnoge odlomke posvetili njenoj “nenadmašnoj ljepoti”, premda im je kao vladarica bila omražena. Na rijetkim novčićima iz njena vremena prikazana je sa širokim vratom, isturenom bradom i dugačkim nosom, no moguće je da je namjerno predočena kao muškobanjasta, kako bi se naglasila njena snaga.
4. Isidor Straus (1845. – 1912.), američki biznismen i političar bavarskog podrijetla (na slici sa suprugom!), pokazao je altruizam kakav se kod njegovih kolega uistinu rijetko sreće. Vlasnik lanca trgovina “Macy’s” imao je nesreću da se, kobna 10. travnja 1912. godine, nađe na prekooceanskom brodu “Titanic”, na njegovu prvome a ujedno i posljednjem putovanju. Pet dana kasnije, “nepotopivo” plovilo sudarilo se s ledenjakom i počelo tonuti. Straus, koji se kao pripadnik privilegirana društvenog sloja mogao ubaciti u čamac prije siromašnih putnika, pa čak i žena i djece, rezolutno je odbio to učiniti. Njegova supruga Ida odbila se pak ukrcati bez njega. Oboje su završili na dnu Atlantika, a zadnji put su viđeni kako stoje na palubi zlosretnog broda, držeći se za ruke.
5. Kintsugi (“spajanje zlatom”) drevno je japansko umijeće popravljanja polomljene keramike pomoću posebnog laka pomiješanog sa zlatnim prahom. Ova tehnika počiva na uvjerenju da, prihvaćajući nesavršenosti, čovjek može stvoriti još ljepše i trajnije umjetničko djelo. Smatra se da je njen idejni začetnik Ashikaga Yoshimasa, šogun koji je koncem petnaestog stoljeća svoju omiljenu čajnu šalicu poslao na popravak u Kinu. Vratila mu se spojena nelijepim metalnim “zakrpama”, što je japanske obrtnike potaklo da osmisle kreativniji i ljepši način popravka ovakvih predmeta.
6. Na XI. Olimpijskim igrama, održanim 1936. godine u Berlinu, sportaši iz Lihtenštajna doživjeli su nemali šok shvativši da je njihova državna zastava, sastavljena od dviju jednako širokih vodoravnih pruga plave i crvene boje, identična onoj Haitija, što nitko ranije nije zamijetio. Kako bi se taj veksilološki problem otklonio, u gornji lijevi kut zastave Lihtenštajna naredne godine je dodana zlatna kruna.
7. Abraham Lincoln (1809. – 1865.) na fotografijama se doima kao ozbiljan, vječno zabrinut čovjek, no suvremenici su američkog predsjednika opisivali kao osobu s izraženim smislom za humor. Najčešće se šalio na vlastiti račun, pa je tako, primjerice, onima koji su ga optuživali da je dvoličan poručio sljedeće: “Da sam doista takav, bih li vam pokazivao ovo, nimalo lijepo lice?”.
Piše: Lucija Kapural
