Jeste li znali da su Hrvati nazvali jedno naselje u čast kralja Aleksandra Karađorđevića?

Punat, gradić na južnom dijelu otoka Krka, ima bogatu povijesnu baštinu koja uključuje crkvicu sv. Andrije iz 16. st., stare pučanske kuće s masivnim balaturama, mlin za masline iz 18 st. (tzv. Stari toš), župnu crkvu iz 2. polovice 18. st. sa znamenitim baroknim oltarom, ladanjsku kuću krčkih biskupa iz 17. st., kao i ostatke ranokršćanske crkve sv. Dunata. U blizini je i otočić Košljun sa znamenitim franjevačkim samostanom s bogatom knjižnicom, etnografskom zbirkom, lapidarijem itd. Međutim, Punat je poseban po jednoj vrlo neobičnoj epizodi iz svoje povijesti. Od 1921. do 1943. ime mu je bilo Aleksandrovo, u čast jugoslavenskoga kralja Aleksandra Karađorđevića.

O razlogu toga postoje mnoge teorije, od tvrdnje da su lokalni ljudi bili pristaše jugoslavenskog unitarizma do tvrdnje da je to bilo silom nametnuto. Postoji i teorija da je to vezano uz oduševljenje lokalnih seljaka agrarnom reformom iz 1919., jer im je omogućila da posjeduju vlastitu zemlju i time više nisu bili primorani obrađivati zemlju bogatijih stanovnika grada Krka. Ali ta se reforma nije pokazala pretjerano uspješnom, što navedenu teoriju dovodi u pitanje. Najvjerojatnije je da su stanovnici preimenovali naselje iz političkih okolnosti. Naime, Krk je tajnim Londonskim ugovorom iz 1915. bio obećan Italiji, a Talijani su u nekoliko navrata nakon kraja Prvog svjetskog rata pokušali silom nametnuti svoju vlast nad otokom. Došlo je do nekoliko oružanih sukoba između otočana i talijanskih paravojnih snaga pod iredentistom Gabrieleom D’Annunziom u kojima su otočani odnijeli pobjedu. Ipak, smatrali su da je jedini jamac očuvanja njihove slobode bilo što čvršće pristajanje uz Kraljevinu SHS. U općoj euforiji nakon konačnog odlaska talijanskih trupa 1921., pa je općinsko vijeće promijenilo ime mjesta u Aleksandrovo. To je ime opstalo sve do poraza Italije u Drugom svjetskom ratu 1943. godine.

Piše: Boris Blažina

Komentari