Je li riješen najveći misterij u povijesti zrakoplovstva: Nestanak malezijskog Boeinga 777?

Većina se sjeća nestanka malezijskog zrakoplova koji se dogodio 2014. godine. No, rijetko tko zna do kojih je zaključaka došao međunarodni istražni tim. Ako Vas zanima što se dogodilo, jesu li uistinu zrakoplov oteli teroristi i odletjeli s njim na neku nepoznatu destinaciju ili je riječ o samoubilačkom aktu pilota ili pak nečem trećem, pročitajte u ovom kratkom pregledu onoga što je do sada poznato o tom događaju.

Okolnosti nestanka

Prije sedam godina nestao je zrakoplov Malaysia Airlinesa MH 370 s 239 osoba, među kojima je bilo 12 članova posade. Dana 8. ožujka 2014. malezijski Boeing 777 krenuo je iz Kuala Lumpura, nešto iza ponoći, prema Pekingu, gdje je trebao stići u jutarnjim satima. U svom zadnjem javljanju koje se zbilo oko 1 sat iza ponoći posada je rekla iduće: “Laku noć, malezijski tri sedam nula”. Vrlo brzo nakon polijetanja došlo je do gubitka kontakta s kontrolom leta. Kontakt sa zrakoplovom je izgubljen negdje između Malezije i Vijetnama, a zrakoplov nije nikada prijavio svoj ulazak ni u vijetnamski ni kasnije u kineski prostor. Nije bilo nikakvih naznaka o lošim vremenskim prilikama na putanji zrakoplova niti podataka da nešto ne štima u samom zrakoplovu u tehničkom smislu.

Putanja leta nakon gubitka kontakta


U kokpitu su bili prvi časnik Faria Hamid (27) kojem je ovo bio trenažni let, i iskusan kapetan Zaharie Ahmad Shah (53) dok su u avionu bili pripadnici različitih nacionalnosti među kojima je bilo najviše Kineza. Među putnicima je bilo petero djece od koje je dvoje bilo novorođenčadi. Potraga se prvo koncentrirala na Južno kinesko more, između Malezije i Vijetnama gdje je izgubljen kontakt sa zrakoplovom. Istraga je nakon nekoliko dana pokazala da je avion odjednom promijenio smjer i krenuo prema zapadu Indijskog oceana. Ustanovljeno je zahvaljujući satelitskoj telekomunikacijskoj tvrtki da je zrakoplov nastavio letjeti šest sati velikom brzinom na velikoj nadmorskoj visini, što znači da se u avionu nisu zbili nikakvi katastrofalni događaji koji bi uzrokovali iznenadni pad aviona. Skupljeni podaci pokazuju da je nakon tih šest sati došlo do naglog spuštanja, brzinom pet puta većom od normalne, nakon čega je zrakoplov zaronio u ocean, odnosno bolje rečeno razbio se na milijune komadića. No, nitko nije znao točno gdje je do tog udara došlo.

Malezija usmjerila potragu u krivom smjeru

Malezijski premijer objavio je da se smatra da je let izgubljen negdje u južnom dijelu Indijskog oceana, bez preživjelih. Istražitelji iz raznih zemalja utvrdili su kada su došli u Maleziju da su u početnoj fazi istrage napravljeni veliki propusti zbog čega je čitava potraga, primjerice, krenula prekasno, tek u trenutku kada je zrakoplov trebao sletjeti u Peking. Zbog neažurnosti izgubilo se dragocjeno vrijeme koje bi možda omogućilo sužavanje potrage za lociranjem crne kutije. Iako je Malezija je bila nadležna za provođenje istrage, zbog nedostatka kadra, kao i sredstava, Australci su preuzeli u tom smislu vodstvo. Bila je to jedna od najskupljih potraga u povijesti zrakoplovstva koja je trajala tri godine i nije polučila očekivane rezultate.

Rekonstrukcija zbivanja

Nakon promjene smjera zrakoplov je letio na autopilotu dok mu nije ponestalo goriva, a potom se srušio u Indijski ocean. Tijekom 2015. i 2016. ostaci zrakoplova pojavili su se na obalama zapadnog Indijskog oceana. O tome što se točno dogodilo u zrakoplovu pojavile su se brojne teorije. Od teorije da je avion završio u crnoj rupi do otmice terorista pa čak i izvanzemaljaca. Ono što znamo je da je nestanak zrakoplova bio namjeran čin. Nezamislivo je da bi putanja tako dugog leta bila popraćena radijskom i elektroničkom tišinom, koja bi bila posljedica kvara sustava ili ljudske pogreške. Sama putanja leta se ne može objasniti nikakvim kvarom, požarom, bombom, ničim. Pretpostavlja se da je stariji pilot preuzeo upravu nad avionom, a drugog onesposobio. Tko god da je imao kontrolu nad zrakoplovom namjerno je smanjio pritisak u zrakoplovu, kao što je i cijeli elektronski sustav namjerno isključen. Uslijed smanjenja pritiska svi su u avionu izgubili svijest te su umrli bez patnje. Tako se mogla spriječiti pobuna. U kokpitu je situacija bila drugačija jer su tu postojale četiri maske opremljene s kisikom za nekoliko sati leta, što nije slučaj s maskama u putničkom dijelu zrakoplova koje raspolažu s malom količinom kisika. Onaj tko je upravljao avionom preživio je pad pritiska unutar zrakoplova. Zašto se smatra da je samoubojica kapetan zrakoplova? Mlađi časnik je bio pred vjenčanjem i zasnivanjem obitelji, a položaj pilota mu je u Maleziji omogućavao sasvim dobar standard života, međutim starijeg je pilota ostavila žena zbog njegovih afera sa stjuardesama, djeca su mu odrasla i ostao je usamljen i vjerojatno je obolio od kliničke depresije.

Nova nesreća

Vodeća teorija je da je jedan od pilota krenuo na ovo putovanje kao samoubilačku misiju, iako ju službena vlada Malezije nije prihvatila, kako bi vjerojatno skrila propuste u provjeri svog osoblja. Zanimljivo je da je samo četiri mjeseca kasnije, točnije 17. srpnja 2014., drugi malezijski Boeing 777 koji je letio iz Amsterdama prema Kuala Lumpuru doživio tragediju, kada je oboren raketom zemlja-zrak ruske proizvodnje iznad istočne Ukrajine, u blizini ruske granice pri čemu su poginuli svi putnici, njih 298. Ubijeni su raketom ispaljenom s teritorija pod kontrolom separatista, a koje podržava Rusija u borbi protiv ukrajinske vlade.

Nove teorije 

Ovo je ono što se može rekonstruirati prema trenutačnim spoznajama. No i dalje nastaju druge teorije, pa je tako nedavno francuska novinarka Florence de Changy postavila novu teoriju prema kojoj je malezijski Boeing nosio ukradenu tehnologiju, a što su Amerikanci nastojali spriječiti, zbog čega su i oboreni prije ulaska u kineski zračni prostor. Vjerujemo da će biti još dosta ovakvih teorija. Zanimljivo je da većina teoretičara poput spomenute francuske novinare smatra da su sve druge teorije netočne i podmetnute, a da je samo njihova ispravna. Činjenično je stanje da je tog dana, 9. ožujka, izgubljeno 239 života.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari