Marie Antoinette bila je kraljica Francuske u vrijeme Francuske revolucije. Bila je kći habsburške Marije Terezije, a njen brak s kraljem Louisom XVI. trebao je učvrstiti novi francusko-austrijski savez nastao promjenom odnosa nakon Sedmogodišnjeg rata.
Obično je poznata po izjavi „Neka jedu kolače“ (fran. Qu’ils mangent de la bioche) koju je navodno izrekla nakon što su je obavijestili da je njen narod gladan. Međutim, ta priča gotovo je sigurno netočna.
Izjava „Neka jedu kolače“ pojavljivala se u 18. stoljeću, a čak i ranije, u raznim djelima. Prvi spomen pripisan je španjolskoj princezi koja se udala za kralja Louisa XIV. 1660. godine. Ona je navodno rekla da Francuzi jedu la croûte de pâté (fr. koru francuskog luksuznog jela). Od tada se ta izjava pripisuje nepopularnim ženskim osobama. Primjerice, pripisana je čak dvjema tetama kralja Louisa XVI., a spomenutu priču o kori zapisao je i filozof Jean-Jacques Rousseau u svojem djelu Priznanja 1766. godine. U to vrijeme Marie Antoinette nije ni bila u Francuskoj, a k tome imala je tek 11 godina.
Sama Marie Antoinette bila je poznata kao socijalno osjetljiva osoba koja je često donirala siromašnima. Jedan od primjera za to je sama svadba Marie i budućeg kralja Louisa. Tijekom slavlja došlo je do stampeda u kojemu je poginulo mnogo ljudi. Mladi bračni par donirao je svoj godišnji kraljevski džeparac preživjelima i obiteljima stradalih. Štoviše, Marie Antoinette bila je vrlo popularna u narodu. Nakon što je postala kraljicom, 1774. zatražila je da se ukine tzv. porez Kraljičina pojasa koji se ubirao na početku svake kraljevske vladavine.
Za vrijeme nestašice kruha 1775. u pismu svojoj obitelji u Beču zapisala je da je „sasvim sigurno da, vidjevši narod koji postupa prema nama tako dobro usprkos vlastitoj nesreći, dolazi do naše obveze da radimo vrlo naporno za njihovu sreću.“
Kasnije je svoju kćer podučila tome da svoje božićne darove daje siromašnima i nosi košare hrane bolesnima. Posvojila je i troje siromašne djece koja su se odgajala u palači. Osim toga Marie Antoinette financirala je obrazovanje nekoliko siromašne djece kao i preživljavanje njihovih obitelji.
Sa svojim suprugom osnovala je društvo Maison Philanthropique. Društvo je pomagalo starima, slijepima i udovicama. Marie Antoinette osnovala je dom za nevjenčane majke u kraljevskoj palači u Versaillesu. Na svoju farmu u Trianonu dovela je nekoliko seljačkih obitelji i izgradila im kolibe. Pomaganje siromašnima vidjeli su kao dobru kršćansku dužnost. Kraljevska obitelj za vrijeme velike gladi u zimi 1787. i 1788. kupovala je žito za gladne prodajući dio svoje imovine. Čak i kada je revolucija započela, nastavili su dijeliti milodare. Pomaganje narodu bio je i jedan od razloga zašto kralj nije vidio opasnost od revolucije – smatrao se prijateljem naroda.
Velik broj antirojalista širio je propagandu protiv kraljevskog para jer je Francuska bila ekonomski iscrpljena zbog niza ratova i neuspjelih reformi. Marie Antoinette uistinu je živjela visokim stilom, a velik problem bio je što je bila Austrijanka. Austrija je bila višestoljetni francuski neprijatelj. Protivnici su širili glasine da ona upravlja francuskim financijama pa je prozvana Madame Déficit. Osim toga optuživali su je da spava sa svojim sinom i gotovo svakom osobom s dvora u Versaillesu. Pripisivali su joj namjeru da želi oslabiti Francusku intrigama i rasipnošću, da vara draguljare, organizira orgije i sl. Jedna od ozbiljnijih optužbi bila je da šalje francuski novac svom bratu, kralju (i caru) Josipu II.
Plemstvo ju je preziralo jer je kritizirala njihovu rasipnost i manjak interesa za siromašne, pogotovo kada je Francuska bila nadomak bankrotu i pogođena povremenim nestašicama hrane. Mnoge je šokiralo kada je kupila Château de Saint-Cloud koji je namjeravala ostaviti svojoj djeci koja nisu bila nasljednici. Skandalozno je bilo da žena posjeduje imovinu, a kamoli k tome kraljica – svu kraljevsku imovinu trebao je posjedovati kralj.
Izvori pokazuju da se njen suprug rijetko s njom konzultirao i bio je sumnjičav prema njenim prijedlozima. Jedan od problema u njihovu braku bio je što i sam Louis nije vjerovao u njenu lojalnost pa se bojao da ne bi odala povjerljive informacije Austriji. To je bio i jedan od razloga zašto kraljevski par nije javno konzumirao svoj odnos nakon vjenčanja kao što je bio običaj. Doduše, kralj nije ni bio prisutan na vjenčanju, a taj običaj zadovoljen je tek nakon sedam godina braka i uz pritisak brata Marie Antoinette.
Piše: Viktor Alanović
