Grčka vatra: Srednjovjekovna inačica bacača plamena

Ilustracija: YouTube screenshot

Kako je rimski car Galijen kaznio drskog prevaranta koji je njegovoj supruzi prodao lažne dragulje? Zašto su Eskimi u prošlosti nosili naočale od životonjskih kostiju? Što je to grčka vatra? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Rimski car Galijen (218. – 268.) na vrlo je osebujan način kaznio trgovca koji je njegovoj supruzi Korneliji Salonini prodao lažne dragulje. Prevarantu je rekao da će biti bačen u arenu, gdje će dobiti priliku da se goloruk obračuna s gladnim lavovoma. Kad su vrata borilišta otvorena, trgovac se tresao od straha, očekujući da će ga krvoločne zvijeri rastrgati. Umjesto toga, na borilište je, laganim korakom, ušetala obična kokoš. “Eto, sada si na vlastitoj koži iskusio kako je to biti prevaren!”, rekao je mudri car “osuđeniku”, nakon čega ga je pustio na slobodu.

2. Dana 18. lipnja 1875. godine, buknuo je veliki požar u skladištu viskija u Dublinu. Zbog vrućine, boce su eksplodirale, a gradskim ulicama potekli su potoci viskija. Nesreća je odnijela živote trinaestero ljudi, no zanimljivo je da nitko od njih nije stradao od vatre ili dima. Sve smrti bile su posljedica trovanja alkoholom – ljudi su, naime, pomamno počeli piti viski s ceste!

3. Na početku Američkoga građanskog rata (1861. – 1865.), vojnicima na obje zaraćene strane nuđene su izdašne novčane nagrade prilikom regrutacije. Mnogi su iskorištavali ovu činjenicu: prijavili bi se u vojsku, dezertirali, a potom se prijavili na drugome mjestu. Rekorder je bio sredovječni muškarac koji je prikupio ukupno trideset dvije takve nagrade prije nego što je konačno uhvaćen i osuđen.

4. Prije više od tisuću godina, Eskimi s Aljaske počeli su izrađivati naočale od životinjskih kostiju. U njih bi urezali tanke proreze kroz koje su mogli gledati kuda se kreću, a istodobno štititi oči od snježnog sljepila.


5. Ako ste mislili da su jastučići koji imitiraju zvuk ispuštanja vjetra stvoreni u novije doba, ne možete biti dalje od istine! Izumio ih je rimski car Heliogabal (203. – 222.), u dobi od četrnaest godina. U omiljenoj psini, kojom je sramotio visoke odličnike i članove vlastite obitelji, nije dugo uživao – pretorijanci su ga, zbog razvratna života, ubili prije osamnaestog rođendana.

6. Pozorni gledatelji možda su primijetili jednu zanimljivost u “Paklenom šundu”, remek-djelu Quentina Tarantina iz 1994. godine. Naime, kazaljke na svim satovima koji se pojavljuju na platnu – kako zidnim, tako ručnim – stoje na 4 sata i 20 minuta!

7. Pod nazivom grčka vatra (na slici!) krije se zapaljiva mješavina korištena u srednjovjekovnom Bizantu, koja se izbacivala iz brončanih cijevi. Glavni sastojci bili su sumpor, smola i kučina, a upotrebljavala se za izazvanje požara na neprijateljskim ratnim brodovima i u opsjednutim gradovima. Ovu ranu verziju bacača plamena 668. je izumio Kalinik iz Heliopola, a recept za njezino pripravljanje bio je strogo čuvana tajna.

Piše: Lucija Kapural

Komentari