Tko je imao nesreću svjedočiti atentatima na čak tri američka predsjednika? Koji je norveški vladar slavu na bojišnici potražio još kao petnaestogodišnjak? Čija je vojna karijera trajala neshvatljivih sedamdeset pet godina? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Robert Todd Lincoln (na slici!), sin Abrahama Lincolna, imao je nesreću čak triput svjedočiti atentatima na američke predsjednike. Bio je u Kazalištu Ford 1865. godine, u trenutku kad je John Wilkes Booth ispalio hice na njegova oca te sjedio uz njegovo uzglavlje kad je umirao. Šesnaest godina kasnije, nalazio se na stanici na kojoj je Charles Guiteau iz revolvera dvaput ustrijelio Jamesa Abrama Garfielda (predsjednik je preživio metke ali ne i nestručno liječenje), što mu je donijelo traumatično prisjećanje na očevo ubojstvo. I konačno, godine 1901. nalazio se u koncertnoj dvorani u kojoj je William McKinley smrtno stradao u atentatu anarhista Leona Czolgosza.
2. Suprotno uvriježenome mišljenju, antičke skulpture – kako grčke tako i rimske – nisu bile bijele, već obojene vrlo živim nijansama. Nažalost, naslage boje oljuštile su se kroz stoljeća pa ne znamo točno kako su izgledale, već to samo možemo zamišljati na osnovu povijesnih zapisa.
3. Harald Sigurdsson (1015. – 1066.), čovjek koji je zadnja dva desetljeća života vladao Norveškom kao Harald III., zapamćen je po nadimku Hårdråde odnosno Strogi. Na njemu uistinu nije bilo ničega nježnog: neustrašivi ratnik, opjevan u sagama, ruke je na bojištu okrvavio još kao petnaestogodišnjak, da bi prije osamnaestog rođendana bio primljen u varjašku gardu, elitnu postrojbu bizantskih careva, a s vremenom postao i njen zapovjednik.
4. Stanoviti Jean Thurel (1698. – 1807.) u francuskoj vojsci je služio čak – sedamdeset pet godina! Taj podatak manje je neobičan znamo li da je Thurel, strijelac regimente provincije Touraine, doživio stotinu i osmi rođendan, odnosno da je živio u tri različita stoljeća. Čovjek koji je rođen u vladavini Luja XIV. a umro za Napoleona Bonapartea tijekom čitave karijere ostao je običan vojnik, odbijajući svako unapređenje koje mu je ponuđeno.
5. Kao inspiracija za stvaranje lika Sherlocka Holmesa, Arthuru Conanu Doyleu poslužio je škotski kirurg Joseph Bell (1837. – 1911.), profesor koji mu je predavao na medicini. Za njega se govorilo da može dijagnosticirati bolest letimičnim pogledom na pacijenta!
6. Prva zemlja koja je zabranila prodaju guščje paštete zbog okrutnosti prema životinjama bila je – nacistička Njemačka!
7. Japanski svici iz petnaestog stoljeća svjedoče o bizarnoj, nadasve infatilnoj igri koja je bila popularna među onodobnom aristokracijom – natjecanju u ispuštanju vjetrova! Ocjenjivalo se nekoliko kategorija, od glasnoće do smrdljivosti.
Piše: Lucija Kapural