Genijalni znanstvenik odrastao je u siromaštvu, a okolina ga je tretirala kao slugu!

Premda nije imao gotovo nikakva formalnog obrazovanja, postao je jedan od najuglednijih znanstvenika u povijesti. Albert Einstein njegovu je fotografiju držao na zidu, u pozlaćenom okviru, a Ernest Rutheford smatrao ga je jednim od najvećim umova svih vremena. Engleski fizičar i kemičar Michael Faraday (1791. – 1867.) otkrio je elektromagnetsku indukciju, dijamagnetizam i zakone elektrolize, izumio zaštitu od djelovanja električnog polja (tzv. Faradayev kavez) te otkrio zakretanje ravnine polarizacije svjetlosti u magnetskom polju (Faradayev efekt), a jedinica električnog kapaciteta nazvana je po njemu, baš kao i krater na Mjesecu. Evo nekoliko zanimljivosti o velikanu znanosti!

1. Sin kovača i sluškinje, odrastao je u siromaštvu. Zbog krhkog zdravlja, otac je mogao tek povremeno raditi, pa je obitelj ponekad živjela na štruci kruha tjedno. U trinaestoj godini, bio je prisiljen prekinuti školovanje te se zaposliti kao knjigoveža u radnji obiteljskog poznanika. Premda je taj posao smatrao dozlaboga dosadnim, omogućio mu je pristup knjigama, pa se za ostatak obrazovanja pobrinuo sam. Doslovce je “gutao” knjige iz područja prirodnih znanosti, a veliki interes pokazivao je i za filozofiju.

2. Proboju u svijet znanosti dijelom je kumovala sreća. Kad mu je bilo dvadeset, poznanik mu je poklonio karte za predavanje slavnog kemičara Humphryja Davyja na Kraljevskom društvu u Londonu. Nadobudni mladić napisao je 300 stranica bilježaka vezanih za temu predavanja te ih je poslao sir Davyju. Ovaj je bio oduševljen originalnošću Faradayevih ideja te mu je u pismu obećao da će ga ubuduće imati u vidu, no da se zasad još uvijek drži knjigoveštva. Nakon što je Davy oštetio vid pri pokusu s dušikovim trikloridom, uzeo je Faradaya kao laboratorijskog asistenta.

3. Zbog predrasuda okoline, umalo je okončao znanstvenu karijeru. U engleskom društvu 19. stoljeća, kad su klasne razlike bile itekako važne, Faradaya se nije smatralo džentlmenom. Godine 1813. sir Davy ga je pozvao da mu se pridruži na nekom znanstvenom kongresu u Europi. Za vrijeme boravka u hotelu, Davyjeva supruga Jane mladića je tretirala kao niže biće, odbijajući se rukovati s njime, te ga je tjerala da sjedi sa služinčadi. Premda ga je mentor smatrao ravnopravnim, nije se baš pretrgao da ga zaštiti od takvog poniženja. Duboko povrijeđen, Faraday je razmišljao o tome da se pozdravi sa znanošću i posveti manualnom radu, ali je od te ideje, srećom, odustao.

4. Bio je duboko pobožan čovjek a, kao njen stariji član, u prezbiterijanskoj crkvi je čak držao mise. Upravo u crkvi je upoznao buduću suprugu Saru Barnard. Vjerovao je da je prikupljanje bogatstva i priznanja grijeh, pa je glatko odbio ponuđeno predsjedništvo Kraljevskim društvom – nekadašnju Davyjevu poziciju – kao i pripadajuću titulu “sir”.

5. O njegovoj rastresenosti pričale su se anegdote. Jednom je, primjerice, zamišljen sjedio u restoranu. Ugledavši prazan stol ispred sebe, pozvao je konobara te mu postavio sljedeće pitanje: “Oprostite, jesam li već ručao pa trebam platiti, ili sam tek došao pa trebam naručiti?”

Piše: Lucija Kapural

Komentari