Fotografije koje oživljavaju: Djevojčica Czeslawa Kwoka u Auschwitzu  

Faces of Auschwitz, Marina Amaral

Kada govorimo ili pišemo o zločinima obično svijet sagledavamo iz jedne globalnije, opće perspektive, no u ovom članku ćemo primijeniti drugačiji osobniji pristup. Predstavit ćemo četrnaestogodišnju djevojčicu Czeslawu Kwoku, koju je splet ratnih okolnosti doveo do  Auschwitza iz kojega više nikada nije izašla.

Czeslawa u logoru završila s majkom

Czeslawu Kwoku je fotografirao poznati fotograf Wilhelm Brasse dok je radio kao snimatelj u Auschwitzu. Djevojčica je došla je iz grada Zamośća, smještenog na jugoistoku Poljske. U logoru je bila s majkom, pri čemu su ona i majka označene kao političke zatvorenice. Njihovo odvođenje u logor bila je odmazda za otpor koji je pružen Nijemcima na tom području. Kwoka je vrlo brzo umrla u logoru, samo mjesec dana nakon smrti svoje majke Katarzyne Kwoke. Njezine su fotografije jedne od najpoznatijih iz logora Auschwitz-Birkenau. Pretpostavlja se da su usmrćene smrtonosnom injekcijom.

Bezrazložno iživljavanje tijekom fotografiranja

Ako se malo bolje zagledate u njezine fotografije vidjet ćete jasne ožiljke na usnama koji su nastali tijekom snimanja. Naime, nekada se za fotografiranje koristio štap kako bi se snimanu osobu držalo mirnom. Svi zatvorenici u Auschwitzu su se slikali u tri poze: sprijeda, polubočni i bočni profil. Ožiljke je djevojčica “zaradila” je nije znala njemački jezik, a poljski je bio službeno izvan upotrebe od 1939. godine. Kako djevojčica nije znala što se od nje traži jer nije govorila njemački logorska ju je čuvarica tukla sa štapom, koji je trebao služiti samo u svrhu fotografiranja.


Fotograf spasio velik broj fotografija

Fotograf se sjećao Kwoke, djevojčice koja je bila vidno prestrašena tijekom snimanja. Ovaj je fotograf rekao da je suosjećao sa svim tim ljudima, ali da se nije smio miješati jer bi to bilo pogubno za njega u svakom smislu. Kwoka je jedna od približno 230 000 deportirane djece i mladih u ovaj logor. Fotograf Brasse je trebao uništiti sve fotografije, ali on to nije učinio i zbog toga je postao poznat jer je tako mnoge logoraše spasio od zaborava. Zahvaljujući njemu velik dio tih fotografija je pohranjen u Memorijalnom muzeju Auschwitz-Birkenau.

Digitalni projekt bojanja starih fotografija

Zatvorenici koji bi došli u logor su fotografirani, no kada je došlo do povlačenja u siječnju 1945. te su fototeke uništene. Zahvaljujući spomenutom fotografu Brassu dio građe je spašen. Predstavljena fotografija dio je projekta koji nosi naziv “Lica Auschwitza” i rezultat je suradnje između Muzeja Auschwitz-Birkenau, Marine Amaral i drugih stručnih suradnika. Projekt je velikim dijelom usmjeren na “oživljavanje” lica zabilježenih na starim fotografijama bojanjem, kako bi se ona transformirala u lica koja viđamo oko nas. Fotografije su popraćene pričama o sudbinama fotografiranih, a podaci o njihovim životima su rekonstrurani u mjeri u kojoj je to bilo moguće s obzirom na mali broj raspoloživih podataka. Za njihovo “oživljavanje” bila je zadužena majstorica digitalne fotografije, koja prije nego započne s bilo kojim radom mora pozorno istražiti povijesni trenutak u koji zadire, kako bi što točnije prikazala crno-bijela lica s fotografija.

Završit ćemo riječima Marine Amaral koja je kao cilj projekta navela iduće:

To je moćan način u izgradnji empatije prema ljudima koji su iščeznuli tijekom holokausta. U osnovi nije stvar samo u stvaranju osjećaja empatije već i u poimanju da su ti ljudi bili poput nas.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari