Duhanske kompanije objavljivale su oglase uz potporu liječnika

Medicinski stručnjak javlja: „Pušenje Chesterfielda nema nikakvih negativnih posljedica za nos, grlo i sinuse.“

Kao Vaš zubar, preporučio bih Vam [cigarete marke] Viceroy.“

Više doktora puši Camel nego bilo koju drugu marku cigareta.“

Ovo su neki od brojnih oglasa iz vremena kad nije postojalo mnogo znanja o učinku pušenja na ljudsko zdravlje. Iako ne iznenađuje činjenica da su duhanske kompanije angažirale estradne zvijezde za reklamiranje svojih proizvoda, najuvjerljiviji ljudi za oglašavanje tih proizvoda bili su zdravstveni djelatnici.

Oglasi za cigarete počeli su se pojavljivati u medicinskim časopisima 1930-ih, kad su duhanske kompanije željele razviti usku suradnju s liječnicima i njihovim stručnim organizacijama. Suočeni s rastućom javnom svijesti o štetnosti pušenja, duhanske kompanije nastojale su stvoriti sliku da je štetnost pušenja još uvijek stvar debate i kontroverze.


Dobit za duhanske kompanije bila je očita – ljudi više vjeruju medicinskim stručnjacima nego korporativnim licima – dok su medicinski časopisi time dobili redovit priljev novca. Liječnike bi često podmitili besplatnim cigaretama kako bi pridobili njihovu naklonost prilikom glasanja i debata te takodokazali da pušenje nije štetno za zdravlje.

Naposljetku, nakon što je 1950-ih među širom javnosti ubrzano rasla svijest o štetnosti pušenja, marketinški stručnjaci duhanskih kompanija odlučili su da oglašavanje s liječnicima više nije uvjerljivo te su ga ukinuli. Međutim, pušenje je i dalje promovirano kao nešto glamurozno, važno za održavanje dobre linije itd.

Drugi ljudi – stvarni ili izmišljeni – angažirani za promociju duhanskih proizvoda uključivali su likove iz crtića (npr. obitelj Kremenko), Djeda Mraza, čak i malu djecu. Zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda usmjerenog na maloljetne osobe počele su se uvoditi tek 1960-ih.

Piše: Boris Blažina

Komentari