Koji je revolucionar svojedobno ovisio o financijskoj “injekciji” imućnog industrijalca? Kada i gdje je održana bizarna igra na sreću u kojoj su pobjednici dobivali žive bebe? Zašto je u bombarderskom napadu na London 13. lipnja 1917. poginuo rekordan broj ljudi? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Puno desetljeće, od 1852. do 1862. godine, njemački filozof, ekonomist i revolucionar Karl Marx (1818. – 1883.) radio je kao dopisnik za “New-York Daily Tribune”. Nije, međutim, uspijevao zaraditi dovoljno za život, pa je u velikoj mjeri ovisio o novčanoj pomoći Friedricha Engelsa, koji je pak ovisio o financijskoj podršci oca, imućnog industrijalca. Dok nije u potpunosti ovladao engleskim, tekstove mu je na taj jezik s njemačkog prevodio Wilhelm Pieper.
2. Godine 1911., jedno pariško sirotište odlučilo je “podebljati” financijsku konstrukciju organiziranjem tombole. Nagrada za pobjednike? Živa beba! Vjerojatno najbizarnija igra na sreću organizirana je uz dopuštenje gradskih vlasti. Valja naglasiti da je briga za nezbrinutu djecu u to vrijeme bila na niskim granama – mnoga od njih bila su prisiljena raditi u tvornicama, u neljudskim uvjetima.
3. Na početku Američkoga građanskog rata, južnjački general Robert Edward Lee (1807. – 1870.) nije posjedovao niti jednog roba, dok ih je glavni zapovjednik sjevernjačke vojske Ulysses Simpson Grant (1822. – 1885.), borac protiv ropstva, imao nekoliko!
4. Suprotno uvriježenome mišljenju, legendarni američki istraživač i graničar Daniel Boone (1734. – 1820.) nije nosio šubaru od rakunova krzna. Pokrivalo za glavu od kojeg se nije odvajao bilo je izrađeno od pusta odnosno filca, tekstilije od vune i finih dlaka zeca, angorskoga kunića ili deve.
5. Dana 13. lipnja 1917. godine, Njemačko Carstvo izvelo je najteži bombarderski napad na London tijekom Prvoga svjetskog rata. Posljedice su bile stravične: poginule su 162 osobe, a 432 su bile ozlijeđene. Jedan od uzroka ovako velikog broja žrtava bila je činjenica da su ljudi u to vrijeme još nisu bili svjesni opasnosti zračnih napada – umjesto da pobjegnu u skloništa, mnogi su izišli na ulice kako bi gledali bombardere!
6. Natalija Obrenović (1859. – 1941.), prva srpska kraljica u modernoj povijesti, u četrdeset trećoj godini se preobratila na katoličku vjeru. Osjetivši duhovni poziv koji je iz dana u dan postajao jači, ova iznimno lijepa i upečatljiva žena nedugo potom postala je – časna sestra!
7. Da je teret vlasti ponekad težak, i to doslovno, na svojoj se koži, prilikom krunidbe 1953. godine, uvjerila britanska kraljica Elizabeta II. Neko je vrijeme stoički podnosila težinu krune na svojoj glavi da bi je, kako se ceremonija odužila u beskraj, jednostavno skinula. Nije se radilo o razmaženosti: ukrašena s 1868 dijamanata, 269 bisera, 17 safira i 11 smaragda, zlatna sprava za mučenje težila je gotovo dva kilograma!
Piše: Lucija Kapural
