Armagedon, pojam koji vežemo uz proročanstvu o kraju svijeta, spominje se na više mjesta u Bibliji, a značenje koje i danas odjekuje u našim ušima dala mu je šesnaesta glava “Otkrivenja”, posljednjeg spisa “Novog zavjeta” koji tradicija pripisuje apostolu Ivanu. Poznato i kao “Apokalipsa Ivanova”, ovo djelo opisuje mistično mjesto na kojem se odvija posljednja, odlučujuća bitka između dobra i zla prije Sudnjeg dana. Dok je ta nadolazeća, eshatološka bitka pitanje vjere, znanstvena je činjenica da je ova lokacija bila epicentar oružanih sukoba kroz izraelsku povijest.
Lokacija o kojoj govorimo jest Megido, naselje smješteno jugoistočno od Haife, koje se, kao poznati arheološki lokalitet, od 2005. nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Biblijska riječ “Armagedon” dolazi, naime, od hebrejskog izraza “Har Megiddo”, što znači “Brdo Megido”. Prva poznata bitka na području Megida odigrala se 1457. godine prije Krista, kad su, predvođene faraonom Tutmozisom III., egipatske snage uništile koaliciju kanaanskih vladara koju je vodio kralj Kadeša. Posljedica ove bitke – prve u svjetskoj povijesti o kojoj imamo relativno pouzdane podatke – bilo je širenje egipatskog carstva na opseg kakav nijedan raniji ni kasniji faraon nije postigao. Važna je i bitka između egipatske vojske i židovskog kralja Jošije, koja se odigrala 609. godine prije Krista, a spominje se i u Bibliji. Faraonove snage, brojčano nadmoćne, ubile su židovskog kralja. Megido je bio poprište krvavog sukoba i u novijoj povijesti. U Prvome svjetskom ratu, britanske snage potpomognute trupama Lawrencea od Arabije ondje su porazile tri turske armije.
Od biblijskih vremena do danas, Megido je ostao ključna strateška točka na Bliskom istoku. U nedavno objavljenoj kljizi “Digging up Armageddon: The Search for the Lost City of Solomon”, američki profesor klasičnih i bliskoistočnih jezika Eric Cline pomno je objasnio njenu važnost. “Brežuljci Megida kriju ostatke barem dvadeset drevnih gradova, koji su tijekom tisuća godina izgrađeni jedni preko drugih. Kad bi jedna civilizacija, grupa ili politički entitet ovladali drugima, jedan svijet je završavao a drugi počinjao”, napisao je Cline. “Megido je, kao mjesto koje nadgleda nekolio trgovačkih putova, kroz povijest itekako bio vrijedan borbe. Onaj tko je upravljao Megidom, upravljao je i trgovačkom rutom između Egipta, Europe i Mezopotamije”.
Zanimljive podatke otkriva i knjiga “The Cities that Built the Bible” Roberta Cargilla. Američki arheolog u njoj je opisao brojne ekspedicije i pronalaske na lokaciji. Najvažnijom smatra onu predvođenu stručnjacima sa Sveučilištu u Chicagu: između 1925. i 1939. godine, arheološki tim je otkrio niz staja (tezu da ih je dao izgraditi kralj Solomon opovrgnula su kasnija istraživanja) te čak 382 predmeta od bjelokosti, zakopana s drevnim uglednicima. Posljednje u nizu važnih otkrića jest nedavno otkopavanje Velikog hrama, velebnog zdanja iz 3000. godine prije Krista. Na bazaltnim pločama, pronađenim u hramu, brojni su dokazi da su na njima nekoć prinošene žrtve bogovima. Megido je poznat i kao turistička destinacija, a vodiči nerijetko pozdravljaju goste transparentom “Dobrodošli u Armagedon!”.
Piše: Lucija Kapural
