Dromornithidae, goleme ptice koje su područje današnje Australije nastanjivale od početka oligocena do kraja pliocena, poznate su i kao “grmljavinska perad” odnosno “demonske patke”. Naziv im savršeno pristaje: izgledale su poput nečega što je stvoreno u mašti scenarista znanstvenofantastičnih filmova.
Poznate i pod aboridžinskim nazivom “mihirunge”, što znači “pernati giganti”, u usporedbi s nojevima, najvećim živućim pticama (dugačke su oko dva metra, a mogu težiti preko stotinu kilograma), doimale su se poput prapovijesnih tenkova.
Ove neletačice, građom tijela slične današnjim pticama trkačicama – emuima, kazuarima i već spomenutim nojevima – bile su veće od konja, a težile su gotovo sedam stotina kilograma. Njihovoj nakaznoj pojavi doprinosili su i masivni, svijeni kljunovi žarko crevne boje, koji su morali izgledali poput kakvih kliješta iz pakla.
Znanstvenici sa Sveučilišta Flinders u Adelaideu nedavno su analizirali fosilizirane ostatke četiri vrste iz roda Dromornithidae. Otkrili su da su pernati kolosi Ilbandornis woodburnei, Dromornis murrayi, Dromornis plane i Dromornis stirtoni bili još neobičniji nego što je struka pertpostavljala. “Ako danas nekome kažemo da ima ptičji mozak, zacijelo mu ne želimo dati kompliment… Osim ako naglasimo da je riječ o mozgu drevnih mihirunga. Ove životinje imale su glavu promjera do pola metra, što im je pružalo prilično mnogo prostora za mozak. Proučavajući njihov živčani sustav, shvatili smo da su imale sjajno razvijen stereoskopski vid i nadmoćnu percepciju prostora”, ispričao je voditelj istraživanja Warren Handley, paleontolog sa spomenutog univerziteta.
“Premda su izgledale opasno, zapravo su bile nježni divovi koji su se hranili lišćem i voćem. Desecima mlijuna godina živjele su u okolici riječnih kanala i jezera diljem kontinenta, a zadnji primjerci izumrli su prije otprilike pedeset tisuća godina”. Znanstvenici pretpostavljaju da su, hodom evolucije, postajale sve veće, manje ovisne od klime i dostupnosti hrane. Zanimljivo, analiza je pokazala da su pernati divovi najbliži srodnici ptica koje su bile dugačke koliko i njihov nokat – današnjih patki i kokoši. “Poput svojih golemih predaka, i moderna perad se oslanja na dobar vid za preživnjavanje”, objašnjava stručnjak.
Piše: Lucija Kapural
