Čuveni prirodoslovac otkrio je dva morska crva s kojima se nitko normalan ne bi htio susresti

Pruski prirodoslovac Peter Simon Pallas (1741. – 1811.) bio je jedan od najsvestranijih i najzaposlenijih znanstvenika svoga vremena. Sin uglednog kirurga i čudo od djeteta, s nepunih devetnaest godina doktorirao je na Sveuličištu u Leidenu. Osim što je obogatio botaniku i zoologiju otkrićem brojnih ranije nepoznatih vrsta (njegovo ime, primjerice, nose Pallasov stakleni gušter, Pallasova otrovnica, Pallasova mačka, Pallasov šišmiš, Pallasova vjeverica, Pallasov kormoran, Pallasov orao i Pallasov slavuj), razvio je nov sustav klasifikacije kralježnjaka, napisao stotinjak znanstvenih djela i jedan putopis, postao članom ruske, švedske i nizozemske akademije znanosti te osobnim prijateljem ruske carice Katarine II. Velike (Pallasovka, grad u Volgogradskoj oblasti, nazvan je po njemu). Osim prirodoslovljem, bavio se medicinom, astronomijom, mineralogijom, etnologijom, geografijom i filozofijom, a 1772. godine je, u okolici ruskoga grada Krasnojarska, otkrio 680 kilograma težak meteorit, koji je, njemu u čast, prozvan palasitom.

Njegovo otkriće iz 1766. godine izazvalo je pravu senzaciju. Identificirao je tada morskog stanovnika uistinu neobična izgleda i životnih navika. Iza latinskog naziva Hermodice carunculata krije se stvorenje s kojim se ne bismo rado susreli: osim što može biti duži od trideset pet centimetara a sa svojih stotinjak crveno-plavih segmenata izgleda poput nečeg što je dogmizalo s platna Hieronymusa Boscha, ovaj crv je uistinu gadne naravi! Poznat kao crv pas ili vatreni crv, živi na stjenovitome i pješčanom dnu ili u livadama morskih cvjetnica, na dubinama od dva do šezdeset metara. Poznat je kao veliki proždrljivac: hrani se planktonima, morskim travama i algama, a po potrebi je strvinar, pa će se pogostiti ostacima riba i drugih organizama.

Na bočnim stranama svakog segmenta rastu bijele hitinske čekinje. Kad je crv miran, spuštene su prema dolje, a kad se osjeti ugroženim, podiže ih i širi u obrambeni položaj. Tada je vrlo opasan: čekinje, tanke i čvrste poput iglica, nose u sebi snažan otrov. Ako vas njima dohvate, jao vama! Osim snažne iritacije, praćene crvenim plikovima i nesnosnim svrbežom, kod osjetljivijih ljudi može doći do kratkotrajne paralize ozlijeđenog dijela tijela. Uslijedit će drhtanje i vrućica, a potom intenzivna bol od koje možete izgubiti svijest. Potrebno je što prije ukloniti eventualno zaostale čekinje ljepljivom trakom, isprati ubodeno mjesto hladnom morskom vodom, a potom na njega staviti obloge od alkohola.


Dvadeset dvije godine kasnije, Pallas je otkrio još jednoga stravičnoga morskog crva, o čemu smo već pisali – Eunice aphroditois dugačak je preko tri metra, prekriven čekinjama i oboružan oštrim čeljustima, kojima u sekundi presječe plijen popola, te otrovom toliko snažnim da može trajno umrtviti živce odraslog muškarca. Loša vijest: oba crva iz noćne more žive u toplijim morima, pa i duž Jadrana!

Piše: Lucija Kapural

Komentari