Čovjek koji nikada nije odrastao: Slavni SF pisac nadahnuo je svemirska istraživanja!

Uz Isaaca Asimova i Roberta Heinleina, sir Arthur C. Clarke (1917. – 2008.) najveći je znanstveno-fantastični pisac svih vremena. Uz to je bio poznat kao vizionar, začetnik svemirskih istraživanja, podvodni istraživač, izumitelj i humanist. Evo nekoliko zanimljivosti iz njegova uzbudljivog života!

1. Odrastao je na farmi u engleskom selu Bishops Lydeard. Znanstvenom fantastikom “zarazio” se kao dječak, gutajući djela H. G. Wellsa. Nakon mature, zaposlio se kao činovnik na odjelu financija u Londonu, a odmak od zbilje pružalo mu je pisanje kratkih priča i znanstvenih članaka o svemirskim putovanjima.

2. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, služio je u Kraljevskom zrakoplovstvu. Nakon što je skinuo uniformu, stekao je diplomu fizike i matematike na londonskom King’s Collegeu. Njegov vizionarski memorandum o mogućnosti upotrebe satelita u komunikacijama, napisan 1946. godine, u to je vrijeme proglašen “nerealnim”.

3. U dobi od trideset šest godina, oženio se lijepom Marilyn Mayfield. Premda je potrajao jedanaest godina, brak nikad nije “konzumiran” – Clarke je, naime, bio homoseksualac. Nakon razvoda, nastanio se u Šri Lanki, a pomoćnik Leslie Ekanyake najvjerojatnije mu je bio ljubavnik.

4. Clarkeova mašta nadahnula je stvarna svemirska istraživanja. Nakon prvog slijetanja na Mjesec, događaja koji je predvidio puno desetljeće ranije, NASA-in administrator Tom Paine u pismu mu je odao priznanje da je baš on “osigurao intelektualni polet koji nas je odveo na Mjesec”. Roman “Rajski izvori” pomogao je pak u nastojanjima da se izgradi svemirski lift od Zemlje do orbite.

5. Prema njegovom romanu “2001: Odiseja u svemiru” Stanley Kubrick je 1968. godine snimio istoimeni film koji je postao klasik žanra. Uvodna scena kosti koja leti kroz zrak i pretvara se u orbitalnu stanicu proglašena je antologijskom.

6. Preminuo je u devedeset prvoj godini. Poželio je da mu na grobu stoji epitaf: “Ovdje leži čovjek koji nikada nije odrastao, ali nije ni prestajao odrastati”. Piščev DNK – preciznije, nekoliko dlaka njegove kose – posthumno je poslan u orbitu.

Piše: Lucija Kapural

Komentari