Zašto se godinama smatralo kako je bolje da vozači Formule 1 ne budu vezani u svojim bolidima? Tko je bio Kaspar Hauser? Kakvo su zastrašujuće otkriće arheolozi ostvarili na području Tlalpana? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Montréal, drugi najveći kanadski grad, ubraja se u najvažnija trgovačka, financijska, industrijska, diplomatska i prometna središta Sjeverne Amerike. U davnoj prošlosti, na njegovu mjestu nalazilo se irokeško naselje Hochelaga. Godine 1535. otkrio ga je francuski istraživač Jacques Cartier, da bi sedam godina kasnije njegov zemljak Paul de Chomedey ondje podignuo grad Ville Marie de Montréal. Gorljivi vjernik Chomedey na ideju o utemeljenju misionarskog grada u kanadskoj divljini došao je nakon živopisnog sna, koji je smatrao božanskom vizijom!
2. Prve utrke Formule 1 (na slici!), opasnog sporta u kojem “nabrijani” jednosjedi postižu brzine veće od 300 kilometara na sat, održane su 1950. godine. Zanimljivo, pojasi za vezanje vozača nisu bili obavezni sve do 1972. godine. Mnogi sudionici utrka vjerovali su, naime, da je kod sudara bolje izletjeti iz automobila (čovjek u tom slučaju može završiti polomljen ili ostati na mjestu mrtav) nego izgorjeti u njemu, prikovan za sjedalo.
3. Godine 1828., na ulicama njemačkoga grada Nürnberga primijećen je neobičan dječak. Kaspar Hauser, kako se predstavio, nervozno se osvrtao oko sebe, a u ruci je čvrsto stezao pismo. U njemu, urednim rukopisom bila je opisana njegova navodna sudbina. Nepoznati autor pisao je kako se za mališana skrbio od njegova rođenja, podučavao ga čitanju, pisanju i vjeronauku, ali da ga nikad nije pustio da iziđe iz kuće, preciznije, iz malene sobice koja je činila čitav njegov svijet. Nikad se nije doznalo tko je autor neobičnih redaka ni jesu li oni uopće istiniti. Identitet dječaka također je ostao obavijen tajnom. Prema jednoj teoriji, radilo se o prijestolonasljedniku Velikog Vojvodstva Baden, koji je otet iz kolijevke. Prema drugoj, dječak je bio običan varalica.
4. Na području Tlalpana, najvećega meksičkog okruga, arheolozi su 2018. godine otkrili nešto uistinu neobično, pa čak i pomalo zastrašujuće. Ispod nekadašnje spavaonice visokih mezoameričkih svećenika, otkopali su 2.400 godina staru grobnicu. U njoj je, u kružnoj formaciji, bilo položeno deset kostura s deformiranim lubanjama i međusobno isprepletenim rukama, kao u dijaboličnoj inačici dječje igre “Ringe ringe raja”. Zašto su trupla poslagana na ovaj način, nije poznato. Budući da su poredana od najmlađeg prema nastarijem, stručnjaci pretpostavljaju da bi se moglo raditi o simboličnom prikazu kruga života.
5. Rimski car Galijen (218. – 268.) na vrlo je osebujan način kaznio trgovca koji je njegovoj supruzi Korneliji Salonini prodao lažne dragulje. Prevarantu je rekao da će biti bačen u arenu, gdje će dobiti priliku da se goloruk obračuna s gladnim lavovoma. Kad su vrata borilišta otvorena, trgovac se tresao od straha, očekujući da će ga krvoločne zvijeri rastrgati. Umjesto toga, na borilište je, laganim korakom, ušetala obična kokoš. “Eto, sada si na vlastitoj koži iskusio kako je to biti prevaren!”, rekao je mudri car “osuđeniku”, nakon čega ga je pustio na slobodu.
6. Golubovi su pripitomljeni prije više od tri tisuće godina. Drevni Egipćani i Sumerani štovali su ih kao svete – pomalo neugledne letačice smatrali su glasnicama bogova. Štoviše, Egipćani su ih mumificirali i stavljali u grobnice faraona, kako bi preminulim vladarima služile na putovanju u nebo.
7. Najsmrtonosnija pandemija dvadesetog stoljeća bila je ona tzv. španjolske gripe, koja je harala od proljeća 1918. do početka 1919. godine. Odnijela je živote oko pedeset milijuna ljudi (prema nekim izvorima, ta brojka se penje do čak stotinu milijuna) i obuhvatila gotovo sve krajeve svijeta. Nazvana je španjolskom jer tisak u neutralnoj Španjolskoj nije bio podložan cenzuri, za razliku od onoga u zemljama sudionicama Prvoga svjetskoga rata. Ondje se slobodno izvještavalo o epidemiji, što je stvorilo pogrešan dojam da je Španjolska osobito pogođena. Prema nekim istraživanjima, bolest se raširila iz britanskoga vojnog kampa u Etaplesu u Francuskoj; prema drugima, krenula je iz američkoga vojnog kampa u u Kansasu. Kako bilo, zna se da su je raširili upravo mobilizirani vojnici koji su se kretali širokim geografskim područjima.
Piše: Lucija Kapural
