Bolivija ima mornaricu, a nema izlaz na more

Prema podacima iz 2008. bolivijska mornarica (španj. Fuerza Naval Boliviana) ima više od 5 000 vojnika tj. mornara, međutim Bolivija nema izlaz na more.

Bolivijska mornarica zasebna je vojna sila koja potječe od Riječne i jezerske snage ustanovljene 1963., a u početku se sastojala od četiriju manjih brodova kupljenih od SAD-a i 1800 ljudi prekvalificiranih iz obične vojske. Već tri godine kasnije preimenovana je u Bolivijske pomorske snage.

Bolivija je nekad imala izlaz na more, no izgubila ga je u ratu koji je trajao od 1879. do 1883. godine u Čileu. Do sukoba je došlo uslijed bolivijskih pokušaja oporezivanja čileanskog rudarstva, zbog čega se Čile povukao iz prethodnog ugovora o granici između tih dviju država. Bolivija je pokušala vojno poraziti Čile sa svojim saveznikom Peruom. Bolivija je poražena već prve godine rata, a preostali tijek rata otpao je na borbu s peruanskim jedinicama. Godine 1985. sklopljeno je tek primirje, a mir kojim je službeno priznat gubitak obale tek 1905. godine (Sporazum mira i prijateljstva).

Bolivija već 150 godina pati zbog poraza i slavi dan kada će vratiti izlaz na more njegovim oslobađanjem iz Čilea. Ima nacionalni praznik Dia Del Mar (Dan mora) koji se sastoji od zahtijevanja povrata obale na Tihom oceanu. Bolivija ima velik broj rijeka koje se ulijevaju u Amazonu i izlaz na Titikaku, najviše plovno jezero na svijetu, te se na njima bori protiv krijumčara. Danas bolivijska mornarica broji 173 broda, uglavnom na jezeru Titikaka.

Bolivija se posljednjih godina okrenula Međunarodnom sudu pravde u Haagu, pa su 4.5.2015. počela saslušanja za tužbu protiv Čilea. Osim toga, bolivijska vlada angažirala je 35 glazbenika da snime pjesmu “Plaže budućnosti“ za prikupljanje međunarodne potpore.

Piše: Boris Blažina

Komentari