Bitka kod Agincourta: Veličanstvenu pobjedu nad brojčano premoćnim neprijateljem Englezi su izvojevali – gologuzi!

Tko su, prema davnome pučkom vjerovanju, bili štriguni i štrige? Koji je američki predsjednik podjednako vješto pisao lijevom i desnom rukom? Zašto su, u bitki kod Agincourta, Englezi na neprijatelje jurišali spuštenih hlača? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. U starome istarskom praznovjerju istaknuto mjesto pripada štrigama i štrigunima, odnosno vješticama i vješcima. Smatralo se da ova zla bića, koja uništavaju usjeve i piju krv stoke i ljudi, treba ubiti tako da im se kroz jezik provuče čavao.

2. Američki građanski rat (1861. – 1865.), oružani sukob koji se vodio između odcijepljenih južnih država SAD-a i centralnih vlasti koje su podržavale sjeverne države, rezultirao je ukidanjem ropstva, prvim suđenjem ratnim zločincima u povijesti ali i dotad nezapamćenim brojem ranjenika. Potonje najbolje ilustrira sljedeći podatak: u godini nakon završetka rata, petina budžeta američke savezne države Mississippi potrošena je na kupovinu protetičkih udova za ozlijeđene vojnike!

3. Američki predsjednik James Garfield (1831. – 1881.) bio je ambidekstar, što znači da je podjednako vješto pisao lijevom i desnom rukom. Prema nekim izvorima, njegova nevjerojatna sposobnost time se nije iscrpljivala: navodno je istodobno mogao pisati latinski tekst jednom a grčki tekst drugom rukom! Moramo priznati da nam potonje ne zvuči osobito uvjerljivo…


4. Kineski slikar Qi Baishi (1864. – 1957.) slavu je stekao živahnim i dinamičnim portretima malih životinja. Godine 2011. njegova slika “Orao stoji na borovoj grani” prodana je za četrdeset pet milijuna eura, što je svjetski rekord za jedno kinesko platno.

5. U Kini za vrijeme Kublaj-kana (1215. – 1294.), oni kojima bi usjeve uništio grom bili su oslobođeni poreza naredne tri godine. Odluka nije bila motivirana altruizmom nego praznovjerjem – smatralo se da je grom znak Božje ljutnje, koja bi se mogla prenijeti i na onoga tko ubire namete.

6. Paraliza sna, jezivo stanje u kojem je osoba budna ali se ne može pomaknuti niti ispustiti glas, ponekad je praćena halucinacijama. Znanstvenici vjeruju da je upravo to objašnjenje brojnih viđenja “duhova” tijekom povijesti. Jezivi fenomen prvi je opisao britanski neurolog Samuel Alexander Kinnier Wilson, u disertaciji “Narkolepsija” iz 1928. godine.

7. Bitka kod Agincourta (na slici!), veliki okršaj između Engleza i Francuza tijekom Stogodišnjeg rata, odigrala se 25. listopada 1415., dvije godine nakon što je na englesko prijestolje stupio Henrik V. Unatoč brojčanoj premoći Francuza (imali su šest puta više vojnika!), Englezi su izvojevali pobjedu. Odlučujuću ulogu u tome odigrali su njihovi strijelci: naoružani moćnim dugim lukovima, desetkovali su francusku oklopljenu konjicu. Računa se da je poginulo oko 10.000 francuskih vojnika, dok ih je oko 1.500 palo u zarobljeništvo. Englezi su izgubili manje od 200 ljudi. Ono što je u čitavoj priči najnevjerojatnije jest činjenica da su Englezi ovaj podvig izveli – gologuzi! Prema brojnim kroničarima, zbog dizenterije od koje je bolovao velik dio engleskih snaga, patili su od proljeva, pa su zaključili kako je mudro na bojno polje istrčati bez hlača, kako bi se, kad zatreba, mogli odazvati “zovu prirode”!

Piše: Lucija Kapural

Komentari