Američki predsjednik Lincoln nije početkom građanskog rata ukinuo ropstvo

Proklamacija o emancipaciji izdana 1. siječnja 1863. smatra se jednim od najvažnijih dokumenata u povijesti SAD-a. Njen sadržaj, međutim, ne odgovara popularnim predodžbama. Kao prvo, valja istaknuti da je rat počeo još 1861. godine, dakle ukidanje ropstva nije bio službeni povod za rat. Iako je Lincolnov cilj doista dio ukinuti ropstvo, on je znao da sjeverne države (Unija) to ne bi prihvatile kao legitiman ratni cilj. Stoga je kao službeni povod za rat protiv država juga (Konfederacije) bio želja da se očuva integritet SAD-a. Lincoln se stoga koristio vještim političkim manevrima. Tako je Lincolnova Proklamacija o emancipaciji vrijedila samo u državama juga. Opravdavao ju je isticanjem da njome želi potkopati sposobnost južnjaka da vode rat – južnjačko je gospodarsko uvelike bilo ovisno o robovskoj radnoj snazi, a situacija je postala još ozbiljnija kada je većina bijelaca otišla na bojište. Već 22. rujna 1862., nakon pobjede Unije u Bitki kod Antietama, Lincoln je izdao preliminarnu objavu o emancipaciji. Odabrao je taj trenutak jer je tada postalo jasno da Unija ima moć provesti odluku. Usto je omogućio Afroamerikancima da službuju u vojsci Unije. Iako njome nije ukinuto ropstvo u SAD-u, Proklamacijom o emancipaciji ono je postalo legitiman ratni cilj. Ropstvo u SAD-u službeno je ukinuto tek ratifikacijom 13. amandmana Ustava 18. prosinca 1865. godine.

Piše: Boris Blažina

Komentari