5 znamenitih robova

Iako se danas smatra jednim od najsramotnijih i nemoralnijih institucija čovječanstva, ropstvo je postojalo od vremena prvih civilizacija, a u suvremenom dobu je prisutno u određenim oblicima. Robovi bili najniži sloj svakog društva, ali neki od njih su se ipak uspjeli izdići iz te bijede i ostaviti trag na povijesti čovječanstva.


Ezop (o. 620. – 564. pr. Kr.)

Starogrčki basnopisac Ezop poznat je po svojom jednostavnim pričama koje su prožete humorom i alegorijama o ljudskim karakterima te međuljudskim odnosima. O samom je autoru, međutim, sačuvano vrlo malo pouzdanih podataka. Nije mu moguće sa sigurnošću niti utvrditi mjesto rođenja. Poznato je jedino da je bio rob Jadmona s otoka Sama (Samosa). Činjenica da se kasnije spominje kao advokat jednog bogatog Samljanina govori nam da je kasnije stekao slobodu. Povjesničar i biograf Plutarh zapisao je da je Ezop smaknut nakon što je svojim ponašanjem uvrijedio stanovnike grada Delfija.


Ibrahim Petrovič Hanibal (1696. – 1781.)

General-bojnik Ibrahim Petrovič Hanibal bio je ruski vojnik i državnik neobičnog porijekla, iako je možda najviše zapamćen kao pradjed velikog pjesnika Aleksandra Puškina. Riječ je, naime, o afričkom crncu koji se uzdigao na vrlo visoko mjesto u hijerarhiji Ruskog Carstva. Nije sa sigurnošću utvrđeno čak ni iz koje je zemlje potjecao (spominju se Etiopija, Kamerun i Čad). Kao dječaka su ga oteli trgovci robljem i doveli u Carigrad, gdje ga je kupio srpski avanturist Sava Raguzinski i predao svom caru Petru Velikom koji je volio takve kuriozitete (imao je i arapine). Krsni kum dječaka bio je sam car (otud mu patronim Petrovič). Hanibal je školovan kao inženjer i vojnik, a 1718. i 1719. sudjelovao je u ratu u Španjolskoj. Kasnije se vratio u Rusiju i obnašao mnoge dužnosti, provevši jedno vrijeme kao načelnik Revela (danas Tallinn u Estoniji).


Sveti Patrik (385. – 461.)

Svetac zaštitnik Irske i jedan od najpoznatijih katoličkih svetaca uopće nije rođen u robovskoj obitelji, već je prema predaji postao robom nakon što su ga kao tinejdžera oteli pirati i prodali kao roba u Irskoj. Zatim je pobjegao u Galiju (danas Francuska) i živio redovničkim životom. Godine 432. se prema uputi pape vratio u Irsku kao misionar i pokrstio mnoga od lokalnih plemena. Pred kraj života napisao je kratko autobiografsko djelo Confessio (hrv. Ispovijest). Spomendan sv. Patrika obilježava se 17. ožujka.


Frederick Douglass (1818. – 1895.)

Iako malo poznat u Hrvatskoj, Frederick Douglass je u SAD-u zapamćen kao jedan od najvećih boraca za ljudska prava. Rođen je na istočnoj obali američke savezne države Maryland pod imenom Frederick Augustus Washington Bailey. Veći dio slobodnog vremena proveo je u ustrajnom čitanju Biblije i klasika retorike te slušajući afroameričke i kvekerske propovjednike koji su govorili protiv ropstva i za ženska prava. U 20. godini života pobjegao je u New York i postao aktivan član pokreta za ukidanje ropstva. Držao je vatrene govore za ukidanje ropstva te pišući knjige i članke na tu temu. U tom su smislu posebno značajne njegova autobiografija iz 1845. i abolicionističke novine North Star (hrv. Sjevernjača).


Spartak (o. 111. – 71. pr. Kr.)

Tračanin Spartak je započeo karijeru kao vojnik u pomoćnoj postrojbi rimske legije. U jednom je trenutku iz nepoznatih razloga dezertirao, nakon čega je ulovljen i prodan u ropstvo kao gladijator. Uspjelo mu je sa 70 drugih gladijatora pobjeći iz gladijatorske škole blizu Capue u južnoj Italiji. Odbjegli gladijatori utaborili su se kod Vezuva i okupili vojsku odbjeglih robova i seljaka. Spartakova je vojska poharala čitavu južnu Italiju, razbivši pritom sve rimske postrojbe koje su poslane protiv nje. Rimske su legije bile zauzete suzbijanjem pobune u Španjolskoj te borbama protiv Pontskog kraljevstva u Maloj Aziji, tako da nisu odmah mogle učinkovito intervenirati. Pobunu je na kraju ugušio Marko Licinije Kras. Kras je nakon bitke dao 6000 zarobljenih robova razapeti na križeve uz cestu koja je vodila prema Rimu.

Piše: Boris Blažina

Komentari