Davne 1856. godine, u dolini Neandertal kraj Düsseldorfa, pronađeni su fosilni ostaci naših davnih predaka. Po lokaciji otkrića, ova populacija praljudi iz srednjeg paleolitika nazvana je neandertalcima.
Lovci i skupljači
Danas znamo da su područje Europe, Bliskog istoka i zapadne Azije nastanjivali između 250.000 i 30.000 godine prije Krista te da su bili snažno građeni, prilagođeni hladnim klimatskim uvjetima. Imali su nisku i izduženu lubanju, izražene nadočne lukove, zadebljanje na zatiljnoj kosti i izbočen središnji dio lica sa širokom nosnom šupljinom.
Živjeli su kao lovci i skupljači, izrađivali alate te, prvi u povijesti čovječanstva, ukapali mrtve.
Izumrli su prije četrdesetak tisuća godina, no ne zna se pouzdano zašto. Dok dio stručnjaka smatra kako im je presudila nesposobnost prilagodbe klimatskim promjenama, dio ih vjeruje da su se sukobi s modernim ljudima pokazali fatalnima za njih.
Špilja na obali Tirenskog mora
U špilji nedaleko od Rima, arheolozi su nedavno otkrili ostatke čak devet pripadnika ove pobočne ljudske loze.
Najstariji kostur star je govotovo stotinu tisuća godina, a onaj najmlađi dvostruko manje – to dokazuje da je špilja ovim praljudima generacijama služila kao zaklon.
Grotta Guattari, špiljski sustav samo stotinjak metara udaljen od obale Tirenskog mora, otprije je poznat po fosiliziranim ostacima iz prapovijesti. Ondje su, primjerice, pronađeni fosili turova, golemih izumrlih goveda.
Piše: Lucija Kapural
