Znate li koliko je tamne materije u svemiru, ako je ima, i kakva je sudbina svemira?

Svi smo čuli onu poznatu rečenicu koju izgovara najpopularniji federacijski kapetan Jean-Luc Picard iz serijala Zvjezdane staze: “Svemir, konačna granica” i žudjeli smo doći do te granice i preći ju. Nažalost, daleko smo od vremena stvarnog osvajanja svemirskih prostora i moramo se za sada zadovoljiti pustolovinama junaka iz spomenutog i sličnih serijala.

Nova računanja i tajanstvena tamna materija

Skupina američkih astrofizičara ponovila je mjerenja vezana uz količinu materije prisutne u svemiru, i dala, do sada, najprecizniji podatak o njezinoj količini. Rezultat je objavljen u časopisu Astrophysical Journal, u kojem piše da je riječ o količini od oko 30 posto vidljive materije. Ostatak od oko 70 posto čini tamna, nevidljiva materija koja bi trebala biti odgovorna za širenje svemira. Iz ove računice proizašlo bi da je tamna tvar dominantna iako njezino postojanje nije dokazano. Za tamnu tvar velik dio javnosti smatra da je sazdana od dosada nama nepoznatih subatomskih čestica koje podrazumijevaju energiju.

Grozdovi galaksija


Tako su znanstvenici usavršavali već 90 godina staru tehniku izračunavanja količine materije u svemiru. Za što točnije izračunavanje važno je znati da u svemiru egzistiraju grozdovi galaksija, odnosno sustavi koji u sebi sadržavaju velik broj zvijezda, njihovih ostataka i materije. Prvi koji je razvio ovu tehniku računanja bio je švicarski  astronom Fritz Zwicky. On je posumnjao na postojanje tamne materije u skupinama galaksija još u davnim tridesetim godinama prošlog stoljeća. Uočio je da sama materija galaksije nije dovoljna za držanje drugih galaksija na okupu. Na osnovu njegovih hipoteza tim znanstvenika je razvio uređaj GalWeight, koji utvrđuje koje galaksije pripadaju kojoj skupini, je li riječ o udaljenijim ili bližim galaksijama. Taj uređaj je primijenjen na  najpreciznijoj trodimenzionalnoj karti svemira (Sloan Digital Sky Survey), te su izmjerili masu oko 1800 galaksija. Na osnovu kompjuterskih simulacija utvrdili su da galaksije s malo grozdova imaju premalo materije, dok one s njih puno ih imaju u velikoj količini.

Postoji li uopće tamna tvar?

Koliko je naše poznavanje svemira ograničeno pokazuje i nova teorija koja smatra da tamna tvar ne postoji. U tom kontekstu traže se novi odgovori, poput onoga može li se tzv. tamna tvar objasniti drugačijim zakonima, poput zakona gravitacije.

Neovisno o postojanju tamne materije ili ne, širenje svemira daje nazrijeti buduću neveselu sudbinu svemira koji će svojim širenjem dovesti do njegova smrzavanja, što je uzročno posljedično povezano s međusobnim odmicanjem galaksija, u kojem zvijezde ostaju bez pogonskog goriva. No, prvo bi trebalo postići konsenzus po pitanju odnosa tamne materije i gravitacije da bi mogli krenuti dalje, no daleko smo još od avantura federacijskih brodova.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari