Koje je voće u antičkoj Grčkoj simboliziralo ljubav? Tko je izveo prvu uspješnu operaciju raka jajnika? Za koga je svojedobno bila rezervirana kazna kuhanja u kipućoj vodi? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. U antičkoj Grčkoj, djevojke se nisu ljutile ako bi ih kakav naočit momak pogodio jabukom. Ovo voće je, naime, bilo posvećeno božici ljubavi Afroditi, pa se takav čin smatrao izražavanjem nježnih osjećaja. Ako bi cura jabuku primila, na simboličan bi način dala do znanja udvaraču da prima njegovu naklonost i udvaranje je moglo započeti.
2. Godine 1880. skupina američkih racionalista osnovala je “Klub 13”, organizaciju posvećenu demistificiranju raširenih praznovjerja. Članovi su se sastajali na petak trinaesti, redovito ih je sjedilo trinaestero za stolom, a aktivnosti poput prolaženja ispod ljestava, prosipanja soli i druženja s crnim mačkama bile su u redovnoj ponudi. Među počasnim članovima kluba bila su čak petorica američkih predsjednika: Chester Arthur, Grover Cleveland, Benjamin Harrison, William McKinley i Theodore Roosevelt.
3. Statut 22, koji je 1532. godine donio engleski kralj Henrik VIII. (1491. – 1547.), legalizirao je posebno okrutnu vrstu pogubljenja – kuhanje u kipućoj vodi (na slici!). Ova kazna bila je rezervirana za trovače (poput Richarda Ricea, kuhara biskupa od Rochestera koji je namjerno otrovao kašu namijenjenu većem broju ljudi), varalice i krivotvoritelje kovanica. Osim u vodi, prekršitelje bi huhali u rastopljenom olovu, katranu, loju i ulju – one kojima bi bila ukazana milost ubacili bi u već kipuću tekućinu, dok bi ostale stavili u hladnu i polagano je zagrijavali, što je znatno produžavalo agoniju.
4. Godine 1809. Amerikanki Jane Todd Crawford dijagnosticiran je rak jajnika. Nesretna žena jahala je gotovo stotinu kilometara kroz teško pristupačan teren kako bi se podvrgla eksperimentalnoj operaciji kod čuvenog kirurga Ephraima McDowella (1771. – 1830.), budući da su svi njegovi kolege smatrali kako je takav zahvat nemoguće izvesti a da pacijent ostane živ. Nekon što joj je ovaj – bez anestezije – odstranio tumor težak deset i pol kilograma, Crawford je poživjela još trideset dvije godine.
5. Urugvajac Ramon Artagaveytia 1871. godine je preživio brodolom nedaleko obale Montevidea. Neozlijeđen ali duboko traumatiziran, naredna četiri desetljeća izbjegavao je plovidbu kao vrag tamjan. Na sljedeće putovanje brodom odvažio se 1912. godine. Plovilo na koje se ukrcao zvalo se “Titanic”. Nesretni Artagaveytia bio je jedan od brojnih poginulih u najpoznatijem brodolomu u povijesti.
6. Tijekom Drugoga svjetskog rata, dvojica japanskih časnika natjecali su se u tome koji će, u što kraćem roku i koristeći se jedino sabljom, ubiti stotinu neprijateljskih vojnika. Japanski mediji revno su izvještavali o njihovu bizarnom dvoboju.
7. Telefon je, kao što je opće poznato, izumio Alexandar Graham Bell (1847. – 1922.), no način na koji se i danas javljamo na tu napravu, s “halo” (eng. “hello”), zasluga je njegova rviala Thomasa Alve Edisona, koji je razvio telefonski sustav u Sjedinjenim Američkim Državama. Bell je, naime, smatrao da sugovornika na drugoj strani žice valja pozdraviti rječju “ahoy”!
Piše: Lucija Kapural
