Žena koju su dvaput objesili

Dana 26. travnja 1861. godine, devetnaestogodišnjakinja po imenu Paula Angel upisala se u povijest kao prva žena smaknuta na području Novog Meksika, a do dana današnjeg ostala je i posljednja. Njen zločin? Nasmrt je izbola ljubavnika, Juana Miguela Martina, koji ju je ostavio umjesto da, kao što joj je mjesecima obećavao, zbog nje nogira suprugu. Priča je uobičajena, gotovo banalna, no njen ishod to nipošto nije bio.

Naime, u devetnaestom stoljeću bila je rijetkost da pripadnice ljepšeg spola završe na galgama, ma koji zločin počinile. Nadalje, radilo se o zločinu iz strasti, onome što bi se danas u američkom pravosuđu okarakteriziralo kao ubojstvo drugog stupnja, a tada, kao ni danas, taj krimen nije povlačio za sobom kapitalnu kaznu. Je li Paula bila prostitutka? Je li ranije počinila kakav nasilan zločin? Odgovore na ta pitanja nije moguće naći, budući da su onodobni mediji vrlo šturo izvještavali o slučaju. Ono što se, međutim, zna jest da je skončala na uistinu stravičan način.

Mlada djevojka do stratišta je prevezena na zaprežnim kolima, prisiljena da sjedi na lijesu u kojem je imala biti pokopana. Za nju nisu podignute nikakve galge, već je riješeno da se objesi na najvišem drvetu u gradu, staroj topoli. Krvnik joj je namaknuo uže i naredio joj da stane na kola, a potom je bičem ošinuo konja, koji ih je snažno povukao. Napravio je, međutim, jednu grešku: osuđenici je zaboravio svezati ruke na leđima!

U očajničkoj borbi za dah, nesretna djevojka rukama se uhvatila za uže koje joj je stezalo vrat, nemoćno se koprcajući. To je potrajalo dovoljno dugo da okupljena raja, koja je došla uživati u prizoru smrti, počne prosvjedovati zbog njene produžene agonije. Krvnik je na to presjekao uže, a Paula je tresnula o pod, pohlepno udišući zrak. Ne usudimo se ni zamišljati kako se morala osjećati kad su je snažne muške ruke podigle sa zemlje te joj ponovno stavile uže oko vrata… Ovaj put, krvnik joj je učvrstio ruke kako spada, pa drugo vješanje nije preživjela.


Kako to da novine nisu izvještavale o slučaju koji je, po svemu sudeći, trebao biti mračna poslastica za čitatelje? Dva tjedna prije nego što je Paula Angel “omastila konopac”, kako se u ono vrijeme govorilo, postrojbe Konfederacije zapucale su na unionističku vojnu ustanovu Fort Sumter u Južnoj Karolini, što je označilo početak Američkoga građanskog rata. U osvit jednog od najkrvavijih oružanih sukoba u povijesti, sudbina jedne siromašne djevojke, koja je više-manje bila kovač vlastite sudbine, nikoga nije pretjerano dirala.

Piše: Lucija Kapural

Komentari