“U vremenima najtežeg poraza, pobjeda je često najbliža”, “Sve čemu se čovjek može nadati jest da bude primjer za života i inspiracija nakon smrti”, “Naše razlike su politika a naše sličnosti principi”, “U rat se ne smije ući sve dok i zadnja agentura mira ne zataji”, samo su neke od mudrih misli Williama McKinleyja (1843. – 1901.). Za vas smo odabrali nekoliko zanimljivosti iz života dvadeset petoga američkog predsjednika!
1. Rođen je u Nilesu, gradiću u Ohiju, kao sedmo od devetero djece kućanice Nancy Allison i tvorničara Williama McKinleya Starijeg, pionira industrije čelika u toj američkoj saveznoj državi. Preci po očevoj strani bili su škotsko-irskoga podrijetla, a po majčinoj engleskog podrijetla. Budući predsjednik odgajan je u strogome metodističkom duhu, a od šesnaeste godine je imao aktivnu ulogu u lokalnoj crkvi. Do kraja života će ostati iznimno pobožan.
2. Godine 1880. skupina američkih racionalista osnovala je “Klub 13”, organizaciju posvećenu demistificiranju raširenih praznovjerja. Članovi su se sastajali na petak trinaesti, redovito ih je sjedilo trinaestero za stolom, a aktivnosti poput prolaženja ispod ljestava, prosipanja soli i druženja s crnim mačkama bile su u redovnoj ponudi. Među počasnim članovima kluba bila su čak petorica američkih predsjednika: Chester Arthur, Grover Cleveland, Benjamin Harrison, William McKinley i Theodore Roosevelt.
3. Nakon Američkoga građanskog rata, u kojem je služio u unionističkoj vojsci, diplomirao je pravo. Godinu dana je radio kao odvjetnik, a potom je izabran za zastupnika države Ohio u Kongresu. Četiri godine je vršio funkciju guvernera te savezne države, a kormilo najmoćnije zemlje svijeta preuzeo je 1896. godine. U dva mandata, koliko je ovaj republikanac vršio funkciju američkog predsjednika, donio je niz mjera zaštite domaćega gospodarstva te započeo imperijalističku vanjsku politiku. Aneksija Havaja, Filipina i Portorika, uspostavljanje kontrole nad Kubom i vođenje politike “otvorenih vrata” u Kini najvažnije su odrednice njegove vladavine. No, premda je ostavljao dojam odlučnog i čvrstog čovjeka, od rane mladosti se borio s depresijom.
4. Godine 1898. imenovao je tzv. Industrijsko povjerenstvo koje je imalo zadaću istražiti utjecaj velikih konglomerata na gospodarstvo. Izvješće tog povjerenstva njegovom nasljedniku Theodoreu Rooseveltu označit će početak politike razbijanja trustova.
5. Idu Saxton, djevojku iz ugledne bankarsko-izdavačke obitelji, upoznao je na pikniku. Oduševljen njenom ljepotom, šarmom, inteligencijom i samostalnošću – radila je kao službenica u očevoj banci, što je bio posao pretežno rezerviran za muškarce – htio se odmah oženiti njome, no morao je pričekati da se njena obitelj vrati s putovanja Europom. U braku, koji je sklopljen nakon dvije godine poznanstva, dobili su dvije kćeri. McKinley je bio vrlo nježan otac, no u toj ulozi nije dugo uživao. Obje njegove kćeri umrle su kao djevojčice – Katherine je poživjela četiri godine, a Ida tek nekoliko mjeseci. Nakon strašnog gubitka, još više se zbližio s obožavanom no boležljivom suprugom. Poput kopca je bdio nad odabranicom, ne sluteći da će ga ova nadživjeti. Štoviše, zbog nje je nerijetko kršio protokole, dopuštajući joj da sjedi za stolom na večerama državnih poglavara. Nadalje, štitio ju je od svake neugodnosti. Primjerice, kad god je imala epileptični napadaj u javnosti, pred njeno lice bi stavio rubac, da je zaštiti od znatiželjnih pogleda.
5. Dana 14. rujna 1901. godine, američki kirurg Roswell Park prekinut je usred operacije: rečeno mu je da su njegove usluge hitno potrebne drugdje. “Pobogu, ne mogu ostaviti pacijenta, sve i da su moje usluge potrebne predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država!”, dreknuo je Park na čovjeka koji je banuo u operacijsku salu. Pokazalo se da je doista riječ o američkom predsjedniku: William McKinley teško je ranjen u atentatu Leona Czolgosza, nezaposlena tvorničkog radnika zadojenog anarhističkim idejama. Dobri doktor je, dovršivši prvu operaciju, pokušao pomoći šefu države, ali bez uspjeha. McKinley je izdahnuo nedugo nakon zahvata. Istog dana, republikanac Theodore Roosevelt postao je najmlađim predsjednikom u američkoj povijesti: u trenutku inauguracije, imao je tek četrdeset dvije godine. Za predsjednika nije prisegnuo u glavnome američkom gradu Washingtonu, kao što je bio običaj, već u Buffalou, gradu u kojem je McKinley skončao – cilj je, naime, bio što prije i na licu mjesta obaviti inauguraciju. Možda zbog ad hoc prirode ceremonije, Roosevelt je zapamćen kao jedan od rijetkih koji se tom prilikom nisu zakleli na Bibliju.
6. Leon Czolgosz je osuđen na smrt. Dana 29. listopada 1901. godine, pogubljen na električnoj stolici. Američki kongres je, reagirajući na ovo ubojstvo, zadužio američku Tajnu službu za fizičko osiguranje predsjednika. Zanimljivo je da je Tajna služba dotad bila prvenstveno zadužena za financijski kriminal, poput krivotvorenja i pranja novca, zbog čega je sve do 2003. bila je u sastavu Ministarstva financija.
7. Denali, najviša planina Sjeverne Amerike i sastavni dio Aljaškoga gorja, od od 1897. do 2015. godine nosila je njegovo ime. Zanimljivo je da joj je naziv Mount McKinley nadjenuo tragač za zlatom koji ju je 1896. godine osvojio, u znak podrške tadašnjemu predsjedničkom kandidatu. Vraćanje izvornog naziva aljaških domorodaca, koje se može prevesti kao “visoka planina”, izazvalo je val prosvjeda u McKinleyevoj rodnoj državi Ohiju.
Piše: Lucija Kapural
