U fazi smo kada tehnologija može puno toga, pa je sada moguće ponovno rekreirati zaboravljene mirise drevnog svijeta. Pitanje je samo hoće li se oni našim sofisticiranim “njuškama” svidjeti jer budimo realni društvo se mijenja i s njim ukusi koji postaju sve zahtjevniji.
Nevjerojatno otkriće
Znanstvenici Robert Littman i Jay Silverstein, obojica sa Sveučilišta Hawaii tijekom desetljeća dugog istraživanja otkrili su svojevrsnu tvornicu parfema u blizini starog grada Mendesa, koji se smjestio u Donjem Egiptu. Na tom su nevjerojatnom lokalitetu nađene goleme peći unutar velikog proizvodnog pogona, koje se datiraju u 3. stoljeće prije Krista. Ove su se peći koristile u proizvodnji bočica za parfeme. U jednoj od tamo nađenih amfora nađeni su i tragovi tekućine koja je omogućila analizu sastojaka, i uopće provedbu cijelog eksperimentalnog istraživanja.
Intenzivniji i dugotrajniji mirisi
Ovaj je dvojac oko sebe okupio ekipu stručnjaka za drevne egipatske parfeme poput Dore Goldsmith i Seana Coughlina, sve to kako bi zajedničkim snagama otkrili tajnu zaboravljenih mirisa drevnog svijeta. Bilo je tu pokušaja i pogrešaka, no rezultat nije izostao te sada znamo da su nekadašnji mirisi bili puno intenzivniji i dugotrajniji od današnjih. Analiza ostataka u amfori je pokazala da su u njoj bili raznoliki sastojci poput ulja pustinjske datulje, smirne, cimeta, borove smole i drugih. Parfem koji se nalazio u ovoj amfori bio je znatno gušći od današnjih parfema, i njegovu koegzistenciju uspoređuju s maslinovim uljem.
Poput Chanela N°5
U vrijeme Kleopatre izvori spominju tzv. mendeski parfem koji je dobio ime po gradu u čijoj se blizini ovaj miris proizvodio. Smatrao se najboljim parfemom tadašnjeg svijeta, a Littman kaže da se njegova popularnost može usporediti s onom današnjeg Chanela N°5. Miris koji su dobili nije bio cvjetni već više začinski. U njegovoj rekonstrukciji ovaj je tim stručnjaka koristio sve dostupne izvore poput klasičnih tekstova, samih nalaza na lokalitetu, naravno, uz primjenu suvremene tehnologije, koja je posebno došla do izražaja u području paleobotanike.
Najbolji miris starog svijeta
Kažu da je Kleopatra voljela mirise i da je vjerojatno poput današnjih bogatih i slavnih imala svoj miris koji se proizvodio specijalno za nju, a koji je onda morao biti i posebno upakiran. Konkrenti miris bio je jedan od najskupljih mirisa drevnog svijeta, o čemu svjedoče klasičnih tekstovi, a onda ga je zasigurno koristila i Kleopatra.
Ovakva znanstvena postignuća omogućuju da u upoznavanju prošlosti zaposlimo i nos, odnosno osjetilo koje je do sada bilo zapostavljeno u upoznavanju prošlosti. Psiholozi kažu da je upravo osjetilo mirisa, između svih naših drugih osjetila, ono koje je najuže povezano s emocijama i sjećanjima. Ovaj miris zasigurno neće evocirati naša sjećanja u konkretnom slučaju, ali će nam možda pomoći da bolje i sveobuhvatnije doživimo i oživimo u svojoj mašti nekadašnji svijet.
Nadodat ćemo i da iako nam je danas njuh znatno sofisticiraniji, možda nam se svidi ovaj egzotičan miris, tko zna?
Piše: Sonja Kirchhoffer
