Zeleni trokuti i monstruozni eksperimenti: Dan kad je Himmler zapečatio sudbinu njemačkih Roma

Jeste li čuli za porajmos? Ova riječ, koja se prevodi kao “propast”, u ušima Roma odjekuje jednakom strahotom kao riječ holokaust u ušima Židova. Iza ovoga bezdušnog koncepta stajao je Heinrich Himmler (1900. – 1945.), možda najbrutalniji nacistički zločinac. “Židovi su poput ušiju. Moramo ih istrijebiti, to je pitanje čistoće”, govorio je organizator genocida nad Židovima, jedan od najmoćnijih ljudi Trećeg Reicha. Kasnije, na red su došli i drugi “nearijci”.

U vrijeme dolaska nacista na vlast, broj Roma bio je relativno neznatan, pa je privlačio tek povremenu pažnju vlasti, u vidu ograničenja kretanja osoba bez stalnog prebivališta. Izmjenom Nürnberških zakona 1935. godine, zabrane koje su se odnosile na Židove proširene su i na Rome, kojima je oduzet status njemačkih državljana. Primjerice, brakovi između Roma i “arijaca” stavljeni su izvan zakona. U travnju 1940. Himmler naređuje preseljenje 2.500 njemačkih Roma na područje okupirane Poljske. Hans Frank, koji je vodio nacističku upravu Poljske, tražio je da ih se prestane slati na njegov teritorij i predložio da se “romsko pitanje” riješi na drugi način. Riješio ga je, na svoj način, agilni Himmler.

Da s Romima treba postupiti jednako kao sa Židovima, šef zloglasna SS-a, kojem je Hitler tepao kao svome “odanom Heinrichu”, naredio je 15. studenog 1943. godine. Odluka o njihovom slanju u koncentracijske logore dobila je racionalizaciju iz dva kuta: s jedne strane, okarakterizirani su kao inferiorna rasa, s druge se ukazivalo na njihovo asocijalno ponašanje, odnosno sklonost kriminalu. Kao takvi, u logorima su bili prisiljeni nositi zelene trokutaste oznake, kojima su obilježavani teški prijestupnici, ili one smeđe, kao asocijalni pojedinci. Katkad su uz to dobivali i slovo “Z”, što je bila kratica riječi “Zigeuner” odnosno “Cigani”. Kakav ih je tretnam očekivao u Auschwitzu i ostalim logorima, svima je znano. Spomenut ćemo samo podatak da je dr. Mengele upravo romsku djecu najradije birao kao subjekte svojih monstruounih eksperimenata. Nesretni mališani namjerno su bili izlagani zaraznim bolestima, sa svrhom “znanstvenog progresa”, a potom likvidirani injekcijama fenola, što je olakšavalo provođenje obdukcije.

Zbog neorganiziranosti romskih skupina, ovaj genocid slabije je dokumentiran od holokausta. Procjenjuje se da su nacisti i njihovi kolaboracionisti tijekom Drugoga svjetskog rata pobili između 500.000 i milijun i pol Roma. Za to nemilosedno istrebljenje katkad se koristi i pojam Samudaripen, koji znači “masovno ubijanje”. Dan Samudaripena obilježava se 2. kolovoza, u sjećanje na ubojstvo 2.897 Roma u Auschwitzu tog datuma 1944. godine.


Piše: Lucija Kapural

Komentari