Zelena povijest svijeta: Kako i kada su nastale biljke s cvjetovima?

Portrait of heather white and pink and lime green foliage Autumn container 2 Calluna Trio Girls triple coloured foliage perennial shrub plant 27/08/15 27/08/2015 270815 27082015 27 27th August 2015 Summer Kevin Smith photographer Sarah Cuttle practical seasonal tasks

Tijekom evolucije, kritosjemenjače su postigle najviši stupanj razvoja, pa se smatraju najsavršenijim suvremenim tipom biljne organizacije. S golemim brojem od približno 230.000 drvenastih i zeljastih vrsta, imaju dominantno mjesto u izgradnji recentne vegetacije Zemlje. Pitanje njihova filoogenetskog podrijetla jedna je od velikih zagonetki paleontologije. Fosilne zapise ovih viših biljaka stablašica s cvjetovima možemo, naime, pratiti tek od krede, što će reći da su stari između 144 i 65 milijuna godina. No, u tom razdoblju bile su prisutne u velikom broju oblika, različitih po stupnju biljne organizacije, što upućuje na to da su se razvile već mnogo, mnogo ranije. Njihovi preci bile su, smatra većina stručnjaka, znatno primitivnije golosjemenjače (Gymnospermae), biljke koje nemaju ploda već im se sjemenke razvijaju na otvorenim plodnim listovima.

Tim europskih i kineskih paleontologa nedavno je pokušao dokazati Darwinovu hipotezu da su se kritosjemenjače, unatoč nedostatku fosila iz tog razdoblja, morale razviti još u juri, ako ne i prije. Dokazi koje su otkrili upućuju na zaključak da je čuveni engleski prirodislovac bio u pravu. “Smatramo da je raznolika grupa biljaka s cvjetovima dugo živjela u sjeni paprati i golosjemenjača, dominantnih predstavnica flore u drevnim ekosustavima, baš kao što su preci današnjih sisavaca živjeli u sjeni dinosaura”, ispričao je voditelj istraživanja Daniele Silvestro, paleontolog sa Sveučilišta u Fribourgu. “Premda naše istraživanje neće označiti kraj znanstvene rasprave o genezi kritosjemenjača, dodat će još jedan uteg na stranu vage koja govori da su se ove biljke morle razviti prije krede”, nadopunjuje ga Philip Donoghue, kolega sa Sveučilišta u Bristolu.

Tim je do svojih zaključaka došao pomoću kompleksna matematičkog modela fosilnih pojava, koji je pak stvoren pedantnim proučavanjem više od sedam stotina znanstvenih publikacija. “Debata je dugo bila polarizirana između paleontologa, koji su starost kritosjemenjača procjenjivali prema starosti njihovih najstarijih fosila, i molekularnih biologa, koji su ovu informaciju koristili kako bi molekularnu evoluciju pokušali prevesti u geološko vrijeme. Naša studija pokazala je da su ovakvi pogledi previše jednostavni – fosilni zapisi su dragocjeni, no valja ih sagledati u širem kontekstu te pažljivo interpretirati”, tvrdi Christine Bacon, znanstvenica sa Sveučilišta u Gothenburgu. “Naš cilj nije bio samo dokazati kad su se kritosjemenjače razvile, već i napraviti predviđanja za budućnost, napraviti model flore koja bi jednom mogla prosperirati na račun one manje dominantne. Razoran ljudski utjecaj na klimu i bioraznolikost mogao bi, naime, značiti da će uspješne biljne vrste u budućnosti biti vrlo različite od onih koje su to danas”.


Piše: Lucija Kapural

Komentari