Amazoniju nazivaju “plućima svijeta”, što nije nikakva metafora: najveća svjetska prašuma proizvodi čak dvadeset posto kisika na našem planetu! Riječ je o području s najvećom bioraznolikošću, s tisućama biljnih i životinjskih vrsta od kojih većina još nije ni istražena. Amazonska prašuma usto proizvodi goleme količine vode, ne samo za Brazil već za čitavu Južnu Ameriku.
Takozvane “leteće rijeke” transportiraju vlažnost i u najudaljenije krajeve – riječ je o zračnim masama natopljenim vodenom parom, koje nastaju sabranim isparavanjem iz flore i faune, voda i tla. Ti ogromni kišni oblaci utječu na oborine u Boliviji, Paragvaju, Argentini, Urugvaju, pa i čak na krajnjem jugu Čilea. O kojoj količini je riječ, vrlo plastično ilustrira sljedeći podatak: jedno drvo s promjerom od deset metara dnevno može ispariti u atmosferu više od tristo litara vode, odnosno dvostruko od onoga što jedan stanovnik Brazila dnevno potroši.
Amazonija zauzima trećinu Južne Amerike oko rijeke Amazone, protežući se kroz devet država, odnosno na više od sedam milijuna četvornih kilometara. Ime joj je 1542. godine dao španjolski istraživač Francisco de Orellana, prvi Europljanin koji je zašao u to nepristupačno područje – neprijateljski raspoložene žene iz lokalnih indijanskih plemena podsjetile su na Amazonke, ratnice iz grčke mitologije. Zanimljivo, na Amazoni, najvećoj svjetskoj rijeci, ne postoji niti jedan most!
Piše: Lucija Kapural
