Zašto su Maje podvrgavali djecu dugotrajnom i bolom postupku gnječenja glava?

Po čemu je poseban mač kineskog vladara Gouijana? Koji je rimski car, prema čuvenome antičkom biografu, bio pedofil? Zašto su brojne majanske lubanje bile deformirane? Uživajte u zanimljivostima iz drevne povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Mač Gouijana, kineskog vladara iz petog stoljeća prije Krista, otkopan je 1965. godine na području provincije Hubei. Unatoč činjenici da je stoljećima ležao u vlažnoj grobnici, besprijekorno je očuvan te zastrašujuće oštar.

2. Egipćani su, istinabog, proces mumificiranja doveli do savršenstva no, suprotno uvriježenome mišljenju, nisu ga izumili. Postupak su, mnogo prije njih, razvili drevni narodi nastanjeni na području Južne Amerike. Prema podacima antičkih pisaca, balzamiranje su povremeno izvodili i Asirci te Perzijanci; balzamirano je bilo tijelo Aleksandra Makedonskog i Neronove žene Popeje. Guanči, prastanovnici Kanarskih otoka, uklanjali su iz tijela ponutricu, a šupljine ispunjavali solju i prahom samljevenih biljaka. Jednostavniji postupci balzamiranja poznati su i pripadnicima nekih primitivnih kultura u Polineziji, Australiji, Novom Zelandu i Africi.

3. Prema antičkom biografu Svetoniju, rimski car Tiberije (42. prije Krista – 37.) bio je podmukli pedofil. Pisac, autor čuvenog spisa “Životopisi careva”, tvrdi da je raskalašeni vladar održavao orgije u svojoj palači, na kojima su često sudjelovala djeca. Prema njegovim navodima, od njih je zahtijevao da ga oralno zadovoljavaju dok bi se kupao.


4. Ako mladenka u drevnoj Mezopotamiji ne bi zatrudnjela u noći vjenčanja, njen zakoniti bračni drug imao je puno pravo vratiti je roditeljima kao “nevaljalu robu”.

5. Maje, indijanski narodi nastanjenih na području Meksika, Gvatemale, Hondurasa i Belizea, djecu su podvrgavali onome što znanstvenici zanivaju artificijalnom kranijalnom deformacijom. Pojednostavljeno govoreći, gnječili su im glave i lubanje specijalnom napravom (na slici!), što je znalo trajati mjesecima i biti ekstremno bolno. Zašto bi, pobogu, činili takvo što? Iz današnje perspektive, razlog zvuči bizarno – htjeli su da glave mališana oblikom podsjećaju na onaj kukuruza! Ova biljka je, naime, imala iznimnu važnost u majanskoj kulturi, i to ne samo za prehranu. Maje su smatrali da su tijela ljudi ali i bogova sazdana od kukuruza.

6. Žene Etruščana imale su veliku autonomiju i silno su bile uvažavane. Mogle su, na primjer, izlaziti bez pratnje i same upravljati kočijom. Ponekad su se čak bavile i politikom.

7. U ljeto 217. godine prije Krista, u bitci kod Trazimenskog jezera u Italiji, kartažanski vojskovođa Hanibal (247. prije Krista – 183. prije Krista), možda najlukaviji antički strateg, ostvario je jednu od najvećih pobjeda nad rimskom vojskom. Pet legija, predvođenih konzulom Gajem Flaminijem Nepotom, odlučno je krenulo na Hanibala, no ovaj im je u međuvremenu pripremio stupicu. Na gorovitoj obali jezera, skrio je svoje trupe, i to na mjestu kroj koje su Rimljani morali proći kako bi došli do kartažanskog tabora. U stravičnom masakru, ubijeno je petnaest tisuća Rimljana a legenda kaže da se u jednom potoku nakupilo toliko krvi da je promijenio boju u crvenu.

Piše: Lucija Kapural

Komentari