Karnevalska sezona najčešće počinje u utorak, dan prije Čiste srijede odnosno Pepelnice, nakon čega slijedi četrdeset dana korizme. Na ovaj dan suprotstavljaju se dvije tradicije: ona propisana od Crkve i ona koja se slavi u puku.
Još od srednjeg vijeka, u Crkvi se ustalilo pravilo da svećenici na taj dan poste. Otuda je i došao naziv “mesopust”, koji je slobodan prijevod talijanske riječi “carnivale” (“zbogom mesu”). Isposnički element nazire se i u terminu “fašnik”, koji dolazi od njemačke riječi “Fastnacht” – “noć posta”. Međutim, za puk je razdoblje pred korizmu s vremenom postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama. Tako u hrvatskom jeziku karneval nazivamo i “pokladama”, što dolazi od starohrvatskog glagola “klasti” (“prerušiti se”).
Možda najpoznatiji kareval na svijetu jest onaj venecijanski. Prvi zapis o ovoj svetkovini datira iz davne 1268. godine. O njegovoj subverzivnoj prirodi govori činjenica da su, kroz stoljeća, donošeni brojni zakoni koji su trebali ograničiti proslave i zabraniti nošenje maski. Potonje su, naime, predstavljale prijetnju: skriveni pod raznobojnim obrazinama, umotani u dugačke crne pelerine, ljudi su u karnevalskim danima bježali od svih društvenih pritisaka i prepuštali se hedonizmu, katkad i kriminalu. Uz to, neki su imali neugodnu navadu, onako zakrabuljeni, rogoboriti protiv vlasti.
Tradicionalne venecijanske maske bile su izrađene od kože ili papira te, za razliku od današnjih, bile prilično jednostavnog dizajna. Bauta je prekrivala gornji dio lica, što je bilo dovoljno da osobi osigura anonimnost istodobno joj omogućujući da priča ili jede. Moretta je bila napravljena od crnog baršuna i ukrašena bogatim velom, a zbog lijepoga ovalnog oblika osobito je bila popularna među ženama. Možda najpoznatija jest larva, jednostavna bijela maska koja se najčešće nosila uz dugački crni ogrtač.
Primarna funkcija maske bila je skriti identitet osobe koja ju je nosila dok se bavila promiskuitentnim i dekadentnim aktivnostima. Kako su ih podjednako nosili bogataši i sirotinja, od samih je začetaka u karnevalskom slavlju sadržan duh jednakosti.
Danas su venecijanske maske mnogo raskošnije. Najčešće su živahnih boja, bogato ukrašene zlatnim listićima, perjem i šljokicama. Karnevalske zabave održavaju se diljem Venecije – na Trgu svetog Marka, na ulicama, u kafićima, privatnim stanovima i palačama. Kazališne i cirkuske predstave, putujući akrobati i pjevači uveseljavaju posjetitelje, a nerijetko se održavaju i turniri u srednjovjekovnim igrama.
Piše: Lucija Kapural
