Zašto je poglavica iz šestog stoljeća zakopao svoje blago?

Vijesti o senzacionalnom arheološkom otkriću stižu iz Danske. Za njega nije zaslužan nikakav tim stručnjaka, već entuzijazam jednoga amaterskog lovca za blago. Oboružan detektorom metala, vremešni Ole Ginnerup Schytz pretraživao je okolicu rodnog Vindeleva. Umoran i pomalo promrzao, razmišljao je o tome da krene kući, kad je njegov uređaj počeo bjesomučno pištati. “Ulov” do kojeg je došao nadmašio je njegova najluđa očekivanja – radilo se o golemoj količini zlata… I to ne bilo kakvoga!

Arheolozi, koji su smjesta pozvani, utvrdili su da je riječ o blagu iz željeznog doba, preciznije, šestog stoljeća. “Ovo je možda najveće, najbogatije i najljepše zlatno nalazište u danskoj povijesti”, s uzbuđenjem je ispričao voditelj istraživanja Mads Ravn, arheolog iz Muzeja Vejle. Nije pretjerivao – u zbirci, teškoj preko kilograma, nalazi se raskošan nakit, rimski novčići, neobičan ukras koji po svoj prilici prikazuje neko nordijsko božanstvo te brojni brakteati, tanke, ravne zlatne medalje s otiskom na jednoj strani.

Ravn i kolege vjeruju da je blago prije tisuću i pol godina zakopao ugledan i imućan čovjek, najvjerojatnije poglavica ili vojskovođa. “Samo pripadnik najvišega društvenog položaja za života je mogao prikupiti toliku količinu zlata te platiti vrhunskim majstorima da ga obrade”, objašnjava stručnjak, dodajući kako se moglo raditi i o ratnom plijenu. Motivi na zlatnim artefaktima su raznovrsni – na nekima se nalaze prikazi ljudi, na nekima geometrijski oblici, a na nekima runski natpisi.

Postoji teorija da je velikaš iz željeznog doba blago zakopao nakon katastrofalne erupcije vulkana na Islandu 536. godine, kataklizmatičnog događaja koji je, prema nekim povjesničarima, naznačio prijelaz iz antike u srednji vijek. Oblaci pepela tada su se nadvili nad većim dijelom Europe, Azije, sjeverne Afrike i Bliskog istoka, nakon čega je, kao u kakvom biblijskom prokletstvu, uslijedilo dugih osamnaest mjeseci studeni i tame. Te 536., koju mnogi opisuju kao najgoru godinu u povijesti čovječanstva, mnogi su bogataši zakapali dragocjenosti kako bi ih zaštitili od pljačkaških hordi, ali i kako bi umilostivili bogove. Više od četrdeset kilograma zlata, zakopanog tijekom željeznog doba, pronađeno je diljem Danske.


Piše: Lucija Kapural

Komentari