Zapisano u kostima: Drevni Irci imali su tamnu put!

Prije četiri godine, pokušavajući osvojiti sedamsto metara visoki Ben Gorm, planinu na sjeverozapadu Irske, mlađi muškarac je u prirodnoj stjenovitoj komori pronašao nešto što mu je podiglo kosu na glavi – ljudske ostatke. Prestrašeni planinar pozvao je policiju, da bi se ubrzo utvrdilo kako je riječ o kostima iz prapovijesti. Arheolozi, koji su izišli na teren, ondje su pronašli gotovo pet tisuća koštanih fragmenata iz razdoblja neolitika. “Riječ je o posmrtnim ostacima osmero ljudi. Nevjerojatno je da su ondje, u pustim vrletima, netaknuti ležali gotovo pet tisuća godina”, ispričala je voditeljica istraživanja Marion Dowd, arheloginja s Tehničkog instituta Sligo u Irskoj. Komora u kojoj su pokojnici pronađeni, dodala je znanstvenica, nije služila kao njihovo posljednje počivalište, već kao privremeni prostor u koji su se stavljala tijela dok se meso ne razgradi, nakon čega bi se lubanja i veće kosti odnijeli na drugo mjesto. “Takvi razrađeni pogrebni rituali bili su uobičajena praksa u neolitiku”. Kosti su nedavno podvrgnute genetskoj analizi, koja je pokazala nešto uistinu zanimljivo: za razliku od svojih bljedunjavih crvenokosih potomaka, drevni Irci imali su izrazito tamnu put i vranu kosu, poput ljudi s Mediterana ili Bliskog istoka! Analiza je pokazala još nešto: nisu podnosili laktozu. “Taj podatak ne iznenađuje. Naime, sposobnost probavljanja laktoze razvila se tek tisućama godina nakon što su ljudi počeli držati životinje koje daju mlijeko, poput krava. Poljoprivrednici iz neolitika su, pretpostavljamo, prerađivali mlijeko kako bi uklonili laktozu, odnosno pravili od njega sir” ispričao je Carles Lalueza-Fox, znanstvenik s Instituta za evolucijsku biologiju u Barceloni.

Piše: Lucija Kapural

Komentari