Zanimljivosti iz zagrebačke povijesti: Gore krovovi, gore vještice!

Kad je u Zagrebu otvorena prva kavana? Tko su bile Alica i Margareta i zašto njihova imena i danas izazivaju zebnju? Kako je započeo katastrofalni požar 1645. godine? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz zagrebačke povijesti koje smo za vas dabrali!

1. U Zagrebu su se “vještice” proganjale još u četrnaestom stoljeću. Prvo zabilježeno suđenje datira iz 1360. godine, kad su dvije žene, Alica i Margareta, opružene za šurovanje s Nečastivim. Broj žena koje su skončale na lomači povećao se nakon što je 1611. godine donesena odluka o obaveznom propovijedanju protiv čarobnjaštva.

2. Prva zagrebačka kavana, “Kod Duna”, vrata je otvorila davne 1748. godine, u vrijeme kad se ispijanje ovoga crnog napitka praširilo po europskim gradovima. Otvorio ju je imućni trgovac Leopold Thunn, a bila je smještena u blizini današnjeg Trga bana Josipa Jelačića. Osim kave, ovaj ugostiteljski objekt, koji je postao epicentrom društvenog života grada, gostima je nudio čaj i vruću čokoladu.

3. Požar koji je kobna 29. ožujka 1645. progutao veći dio Zagreba planuo je na Markovom trgu, u domu tadašnjeg podžupana Ivana pl. Rupčića, i to nepažnjom đaka koji je stanovao kod njegove obitelji. Kako su okolne kuće bile drvene, s krovovima od slame, trske ili šindre, a puhao je snažan vjetar, raširio se nevjerojatnom brzinom.

4. Na Dolcu, najvećoj i najvažnijoj zagrebačkoj tržnici, 2006. godine je postavljen kip tradicionalne prodavačice, djelo kipara Stjepana Gračana. Nazvan je “kumica Barica”, a to ime odabrali su građani. Kiparu je kao model poslužila kumica Đurđica Jančić, koja na ovome mjestu namirnice prodaje zadnjih šest desetljeća.


5. Zagrebačka uspinjača, poveznica između Donjega i Gornjeg grada zaštićena kao spomenik kulture, najkraća je žičana željeznica na svijetu. Svladava visinsku razliku od 30.5 metara, na pruzi duljine 66 metara, za što su joj potrebne 64 sekunde. U pogon je puštena davne 1890. godine, a budući da ju je tada pokretao parni stroj, bila je vrlo bučna, a uz to je stvarala velike količine dima. Kvarovi su bili česti i nakon što je 1934. parni pogon zamijenjen električnim, zbog čega su stari Zagrepčani ovo prometalo posprdno nazivali zapinjačom.

6. Park-šuma Cmrok, zeleni dragulj koji se ugnijezdio između potoka Kraljevice i Medveščaka, u ispravama iz osamnaestog stoljeća spominje se kao Smrok ili Zmrok. Prema jednoj verziji, ime je dobio po smrekovoj šumi koja ga okružuje. Druga verzija znatno je živopisnija. Naime, na tom području nekoć je postojala gostionica koju je držao stanoviti gospodin Rok. Njegovi mesni specijaliteti s vremenom su počeli privlačiti i one dubljeg džepa: kako su se ondašnja gospoda voljela hvaliti poznavanjem njemačkog jezika, prilikom odlaska u tu gostionicu govorili su “Idemo zum Rok”, odnosno kod Roka. Prolaskom vremena i iskrivljavanjem, “zum Rok” je prešlo u Cmrok.

7. “Profesor Baltazar”, animirani serijal autora Zlatka Grgića produciran od 1969. do 1971. godine u “Zagreb filmu”, najuspješniji je projekt zagrebačke škole crtanog filma. Sjedokosi znanstvenik, koji rješava probleme građana uz pomoć kompliciranog stroja, intelekta, mašte i pozitivne energije, osvojio je svijet: crtić je postigao golemu popularnost u skandinavskim zemljama, a vjernu publiku imao je i u Italiji, Nizozemskoj, Portugalu, Americi, Australiji, pa čak i – Iranu! Zanimljivo, kao model za fikcijski Baltazargrad Grgiću je poslužio zagrebački Cvjetni trg.

Piše: Lucija Kapural

Komentari