Kakve veze ima čuvena špilja Lascaux sa sportom? Što podrazumijevamo pod pojmom “srednjoamerička igra loptom”? Kojeg je nogometaša autogol na Svjetskom prvenstvu koštao života? Donosimo zanimljive činjenice iz sportske povijesti!
1. Neki arheolozi smatraju da se najstariji prikaz sportskog natjecanja nalazi u špilji Lascaux, čuvenom nalazištu sa zidnim slikama iz paleolitika – neke od njih, naime, prikazuju ljudske figure koje trču i hrvaju se. Ako je teorija ispravna, možemo zaključiti da su se prva sportska natjecanja odvijala još prije sedamnaest tisuća godina. Pouzdaniji prikazi potječu iz Libije, gdje su pronađene špiljske slike natjecanja u plivanju i streličarstvu stare oko osam tisuća godina.
2. Stari su se Grci bavili trčanjem na kraćim i dužim stazama, od bacačkih disciplina poznavali su disk i koplje, a od skokova su razvijali skok u dalj s bučicama. Cijenili su hrvanje i boks, a uveli su i pankration, što je bila kombinacija jednog i drugog. Natjecali su se i u pentatlonu odnosno petoboju, koji je uključivao trčanje, skakanje, bacanje diska i koplja te hrvanje. Boksači na rukama nosili kožnato remenje s metalnim ispupčenjima.
3. Na području koje su nastanjivale civilizacije Asteka i Maja igrala se prva momčadska igra, koju danas jednostavno nazivamo srednjoamerička igra loptom. Cilj je bio ubaciti loptu kroz jedan od dva “gola” ili “koša”, odnosno kamene prstenove postavljene iznad igrališta. Lopta se nije smjela udarati dlanovima, šakama ili nogom ispod koljena, pa su najbolji igrači bili vješti u udaranju kukovima, butinama i nadlakticama. Možemo pretpostaviti da se trening shvaćao vrlo ozbiljno – znamo li da su gubitnici katkad bili ritualno žrtvovani!
4. Neke antičke igre loptom imale su sličnost s današnjim rukometom, pa starogrčki pjesnik Homer u Odiseji opisuje igru uranija. Srednjovjekovni pjesnik srednjega vijeka Walther von der Vogelweide opjevao je pak praoblike današnjega rukometa. Dvoransku športsku igru nalik rukometu prvi su igrali Danci, koncem devetnaestog stoljeća, a nazivali su je haandbool. U Češkoj se u to doba počela igrati hazena, igra u kojoj se lopta također dodaje rukama. Prva pravila velikoga rukometa napisana su 1917. u Njemačkoj, a prva međunarodna utakmica muških momčadi odigrana je 1925. između ekipa Njemačke i Belgije.
5. “Iditarod”, tradicionalna utrka sanjki s psećom zapregom, na Aljasci se održava svakoga prvog tjedna u ožujku. Riječ je o ekstremnom sportu: treba prijeći put od Anchoragea do Nomea – više od dvije tisuće kilometara kroz arktičku tundru, preko dva visoka gorska lanca i brojnih zaleđenih rijeka, pri vjetru od 160 kilometara na sat i temperaturi koja se nekad spušta i ispod minus 40 Celzijevih stupnjeva. Utrka, koja traje deset dana, održava se u znak sjećanja na događaj iz ne tako davne prošlosti. Godine 1925. u Nomeu je izbila epidemija difterije, a najbliži serum bio je u Anchorageu. Postojao je samo jedan način transporta: sanjkama kroz gustu mećavu. Dragocjeni teret u Nome je stigao za samo 127 sati, na vrijeme da spasi živote stotina njegovih žitelja. Odvažni vozači, tzv. “musheri”, dobili su zlatne medalje, a glavni haski Balto spomenik u njujorškom Central Parku.
6. Čim je sjeo na prijestolje, rumunjski kralj Karlo II. (1893. – 1953.), pasionirani ljubitelj nogometa, kao glavni cilj si je zadao nastup rumunjske momčadi na prvome Svjetskom prvenstvu u tom sportu, u Urugvaju 1930. godine. Kako bi ga ostvario, igračima je omogućio igračima tromjesečni odmor te izostanak sa posla. Uz to, preuzeo je ulogu pomoćnog trenera, a smatra se da je upravo on sastavljao momčad.
7. Anton Josipović, hrvatski boksač bosanskohercegovačkog podrijetla, na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. godine osvojio je zlato – bez borbe! Kako? Tako što je ostao bez protivnika! U polufinalu su se, naime, susreli Novozelanđanin Kevin Barry i Evander Holyfield. Potonji je diskvalificiran, budući da je nokautirao protivnika nakon sučevog znaka za prekid borbe, a ozlijeđeni Barry više se nije mogao natjecati. Amerikanci su podivljali od bijesa (već tada, Holyfield je bio velika zvijezda), pa je suca u olimpijskom selu moralo čuvati pet komandosa. Njihov bijes se stišao zbog nesvakidašnjeg poteza 23-godišnjeg Hrvata: prilikom dodjele medalja, Josipović je pružio ruku Holyfieldu i popeo ga na pobjedničko postolje, zaradivši gromoglasni pljesak publike.
8. Utakmica između Kolumbije i SAD-a na Svjetskome nogometnom prvenstvu 1994. godine ostala je zapamćena po ubojstvu kolumbijskog igrača Andrésa Escobara (na slici!): dvojica navijača nesretnog su čovjeka ubila po povratku u Kolumbiju, zbog postignutog autogola. To nije bila jedina poveznica te utakmice sa svijetom kriminala. Iz Medellína, sjedišta najmoćnijeg narkokartela u zemlji, kolumbijskom izborniku poslana je “ljubazna molba” da, umjesto Gabriela Gomeza, u igru stavi Gaviru. Poslušao ju je – možda zbog dodatka kako će mu u protivnom kuća odletjeti u zrak.
Piše: Lucija Kapural
